Tunel Tigris
| Tunel Tigris | |
|---|---|
| Špilja | |
 Izlaz iz tunela | |
| Položaj | |
| Koordinate | 38°31′47″N 40°32′51″E / 38.52972°N 40.54750°E |
| Smještaj | pokrajina Diyarbakır |
| Države |  Turska |
  Tunel Tigris Tunel Tigris na zemljovidu Turske  | |
Takozvani tunel Tigris je špilja otprilike 50 milja sjeverno od Diyarbakıra u Turskoj. Duga je oko 750 m. Berkilin Cay teče kroz ovu špilju. Tvori izvor Tigrisa, ali ne i glavni, iako se dugo vjerovalo da je izlaz ovdje. Naime, izvor je blizu Bingöla nedaleko od tunela Tigris. U njegovoj blizini nalazi se nekoliko arheoloških spomenika, tri reljefa Asirskog carstva i novoasirskih stijena te pet natpisa.[1]
Najbolje su očuvani reljefi u stijenama Tiglat-Pilesera I i Šalmanesara III. koji su uklesani u zid tunela Tigris. Njihova proizvodnja 852. pr. Kr. prikazana je na reljefu brončanih traka na vratima Balawatskih vrata, koji se sada nalaze u Britanskom muzeju.[2] Iznad tunela nalazi se prirodni kameni luk koji je s tunelom povezan stubištem koje su stvorili Urarti. Iznad izlaza iz tunela nalaze se još pećine. Najveći od njih nosi loše očuvan reljef i natpis Šalmanasara III.[3]
-
Špilja iznad izlaza iz tunela -
Reljef Šalmanesara III.
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Kreppner, 374-375
- ↑ Bronze band from the gates of the palace of Shalmaneser III, British Museum, accessed 11 December 2013
- ↑ Kreppner, 374-375
Literatura[uredi | uredi kôd]
- Kreppner, Florian Janoscha, "Public Space in Nature: The Case of Neo-Assyrian Rock-Reliefs", Altorientalische Forschungen, 29/2 (2002): 367-383, online na Academia.edu
- Andreas Schachner (2009): Assyriens Könige an einer der Quellen des Tigris. Archäologische Forschungen im Höhlensystem des sogenannten Tigris-Tunnels. Tübingen.
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
 | Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Tunel Tigris |