Upravljanje znanjem: kontekst, primjer, vrijednost

Upravljanje znanjem može biti definirano kao proces prikupljanja, čuvanja, uporabe i prenošenja informacija i znanja korisnih za što efikasniji rad neke organizacije.

Kontekst[uredi | uredi kôd]

Podatak nije smješten u prostor ili vrijeme i on je izvan konteksta te sam po sebi ima malo ili nikakvo značenje. Kada podatak stavimo u kontekst, koji može biti i naša pretpostavka, određujemo mu značenje. S druge strane, informacija je odnos između podataka i da bi bila to što jest, ovisi o kontekstu u kome se nalazi i na osnovu informacije ne možemo predvidjeti buduće stanje. Kada među podacima i informacijama postoji određeni model međusobnog odnosa on može postati znanjem i do neke mjere ima svoj kontekst. No, da bi taj model postao znanje, pojedinac mora uvidjeti i razumjeti te odnose i što oni predstavljaju, kako bi pomoću toga modela bio u mogućnosti predvidjeti s velikom sigurnošću i pouzdanošću kako će se ti odnosi razvijati u predstojećem periodu. Znanje postaje mudrost kada pojedinac razumije osnovna načela zbog kojih su modeli znanja takvi kakvi jesu. Ova osnovna načela su univerzalna i zbog toga potpuno neovisna od konteksta, no moramo ih razumjeti da bismo došli do mudrosti.

Dakle, informaciju ne čini skup podataka, niti je znanje samo skup informacija, već na sve utječe kontekst ili potreba da se razumiju međusobni odnosi. Informacija se odnosi na opis, definiciju, ili gledište, na pitanja što, tko, gdje i kad; znanje uspoređuje strategiju, praksu, metodu i pristup – odgovara pitanju kako, dok mudrost predstavljaju načela, osnove, moralna načela i prototip – i odgovara na pitanje zašto.

Primjer[uredi | uredi kôd]

Primjer koji Gene Bellinger navodi kao objašnjenje primjene upravljanja znanjem je sljedeći:

Podatak: znamenke 100 i 5%, glavnica, kamata i kamatna stopa;
Informacija: štedni račun u banci kao osnova za kontekst; glavnica je iznos novca na računu i iznosi $100; kamatna stopa je 5% i pomoću nje banka izračunava kamatu na glavnicu;
Znanje: Ako na štedni račun stavim $100, banka plaća 5% kamate godišnje, znači da ću na kraju godine imati $105 na računu, jer će banka mojoj glavnici od $100 dodati kamatu od $5. (Slika 2.)
Mudrost: Osnovni princip je da svaka radnja koja ohrabruje ponavljanje iste radnje izaziva efekt koji se naziva rast, koji je primjetan kad se model poveže, odvija i razvija u određenom vremenskom roku.

Vrijednost upravljanja znanjem[uredi | uredi kôd]

Vrijednost upravljanja znanjem direktno se očituje u efikasnosti s kojom članovi neke organizacije s pomoću baze znanja rješavaju trenutačne situacije i uspješno predviđaju njihov razvoj u predstojećem periodu. Bez ovakve baze znanja, pojedinac ili grupa mogu se osloniti samo na svoje osobno znanje, dok uz bazu znanja mogu pristupiti rješavanju neke situacije sa svim znanjem koje je netko u toj organizaciji ikad stekao.

Upravljanje znanjem veoma je značajno za bolje funkcioniranje neke organizacije. Uz pristup bazi znanja, pojedinac ili grupa može brže, lakše i efikasnije riješiti neku situaciju i tako ubrzati napredak i razvoj organizacije.

Izvori[uredi | uredi kôd]

Bellinger, Gene. Knowledge Management - Emerging Perspectives. 2004.
(engl.) Systems thinking (28.02.2007.).