Središnji valonski kanal

Koordinate: 50°28′41″N 4°06′36″E / 50.47806°N 4.11000°E / 50.47806; 4.11000
Izvor: Wikipedija
Četiri ustave na Središnjem valonskom kanalu kod Environsa, La Louvièrea i Le Roeulxa
Svjetska baština – UNESCO
}}
Država
Godina uvrštenja2005. (29. zasjedanje)
VrstaKulturno dobro
Mjeriloiii, iv
Ugroženost—
PoveznicaUNESCO:856
Koordinate50°28′41″N 4°06′36″E / 50.47806°N 4.11000°E / 50.47806; 4.11000
Središnji valonski kanal na zemljovidu Belgije
Središnji valonski kanal
Središnji valonski kanal
class=notpageimage|
Približan položaj kanala u Belgiji

Središnji valonski kanal (francuski: Canal du Centre) je kanal u Belgiji koji povezuje riječne tokove Meuse i Scheldta, te svojom duljinom od 20,9 km (i razlikom visine od 89,52 m) povezuje umjetno jezero Grand Large, kod Nimyja, s kanalom Bruxelles-Charleroi kod Seneffea.

Ustave na Središnjem valonskom kanalu[uredi | uredi kôd]

Položaj zaštićenih ustava na Središnjem valonskom kanalu
Središnji valonski kanal
Dizalo Strépy-Thieu

Četiri ustave, hidraulična dizala za brodove, na Središnjem valonskom kanalu kod grada La Louvièrea u industrijskoj dolini (Sillon industriel), valonska pokrajina Hainaut, su 1998. godine upisane na UNESCOv popis mjesta svjetske baštine u Europi kao jedinstven primjer iznimno vrijednih industrijskih građevina koje su još uvijek u funkciji. Ustave se nalaze na 6.790 m dugom dijelu kanala koji ima razliku visine od 66 metara. izgrađene su od 1888. do 1917. godine, a dizajnirao ih je britanski inženjer Edwin Clarck iz tvrtke Stansfield & Clarck.

Dizala su dvostruka, a sastoje se od okomito pokretnih tankova (caissons) koje u sredini drži željezni stup. Dva stupa su hidraulikom povezani tako da dižu jedan od tankova dok se drugi spušta, čime je masa jednog tanka je uravnotežena masom drugog.

Ova dizala su inspirala druge inženjere, kao što je Richard Birdsall Rogers, i gradnju mnogih drugih dizala na kanalima, kao što su dizala u Peterboroughu i Kirkfieldu u Kanadi.

Danas se ovaj dio kanala ne rabi za komercijalni promet koji je preusmjeren na njegov usporedni veći kanal, izgrađen 2002. godine. Novi kanal može primiti brodove mase do 1350 tona (europski standard), dok je stari mogao samo do 350 tona. Na novom kanalu postoji samo jedna ustava s dizalom za brodove, ogromno dizalo Strépy-Thieu (na slici lijevo označeno slovom "A") izgrađeno od 1982. – 2002., koje diže brodove na visinu od 73,15 metra i najveće je takve vrste na svijetu.

Ustava Mjesto Koordinate Visina Fotografija
Br. 1 Houdeng-Goegnies 50°29′15″N 4°10′33″E / 50.4875°N 4.1758°E / 50.4875; 4.1758 15.40m
Br. 2 Houdeng-Aimeries 50°28′57″N 4°08′32″E / 50.4826°N 4.1423°E / 50.4826; 4.1423 16.93m
Br. 3 Strépy-Bracquegnies 50°28′53″N 4°08′14″E / 50.4813°N 4.1373°E / 50.4813; 4.1373 16.93m
Br. 4 Thieu 50°28′17″N 4°05′40″E / 50.4714°N 4.0945°E / 50.4714; 4.0945 16.93m

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Ostali projekti[uredi | uredi kôd]

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Središnji valonski kanal
v • u
Svjetska baština u Belgiji
Kulturna dobra (14)
Povijesno središte Bruggea (2000.) • Grand Place u Bruxellesu (1998.) • Građevine Victora Horte u Bruxellesu (2000.) • Palača Stoclet u Bruxellesu (2009.) • Flandrijski Béguinage (naselja beginskog sestrinstva) (1998.) • Arhitektonska djela Le Corbusiera, izniman doprinos modernom pokretu1) (2016.) • Muzej Plantin-Moretus u Antwerpenu (2005.) • Neolitski rudnik kremena Spiennes (2000.) • Ustave na Središnjem valonskom kanalu (1998.) • Katedrala Notre-Dame u Tournaiju (2000.) • Kolonije dobrohotnosti, zajedno s Nizozemskoj (2021.) • Važni Valonski rudnici (2012.) • Lječilišni grad Spa (2021.) • Zvonici u Belgiji i Francuskoj2) (1999.)
Belgijska zastava
Prirodna dobra (1)
Bukove prašume u Karpatima i drugim područjima Europe3) (2017.)
Nematerijalna
svjetska baština (7)
Karneval Aalst (2010.) • Karneval Binche (2008.) • Koračnice Entre-Sambre-et-Meuse (2012.) • Houtem Jaarmarkt, anualni zimski sajam i stočna tržnica u selu Sint-Lievens-Houtem • Krakelingen i Tonnekensbrand, svečanost kruha i vatre o svršetku zime u Geraardsbergenu (2010.) • Leuvenski generacijski repertoar (2011.) • Lov na škampe s konjima u Oostduinkerkeu (2013.) • Pivska kultura u Belgiji (2016.) • Procesijski divovi i zmajevi u Belgiji i Francuskoj4) (2008.) • Procesija svete krvi u Bruggeu • Sokolarstvo5) (2012.)

2) Zajednička svjetska baština Belgije i Francuske  3) Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja [1]  4) Nematerijalna svjetska baština više zemalja  5) Nematerijalna svjetska baština više zemalja 

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Središnji_valonski_kanal&oldid=6865725"