Ovo je UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi. Na ovom popisu ne nalaze se mjesta svjetske baštine koji su smješteni u azijskom dijelu ovih država: Kazahstan, Cipar, Izrael, Turska, Gruzija, Azerbajdžan, Armenija, te Ruska Federacija; ona su na popisu mjesta Svjetske baštine u Aziji i Oceaniji. Također, prekomorska svjetska baština država kao što su Francuska, Nizozemska, Ujedinjeno Kraljevstvo i Danska, nalazi se na zemljopisno odgovarajućim popisima.
Mjesta koja su obilježena zvjezdicom (*) se također nalaze na popisu ugroženih mjesta svjetske baštine.
Svjetska baština koju dijele neke zemlje [uredi]
- Špilje Aggtelek i Slovak Karst (Slovenský Kras) (1995., 2000.) — zajednička baština Mađarske i Slovačke.
- Belfried zvonici — zajednička baština Belgije i Francuske.
- Nacionalni park Belovezhskaya Pushcha/Šuma Białowieża (1979., 1992.) — na granici Poljske i Bjelorusije.
- Kulturni pejzaž Fertő/Neusiedlersee (2001.) — zajednička baština Austrije i Mađarske.
- Granica Rimskog Carstva: Gornjonjemačka i reatinska granica, Hadrijanov zid i Antoninov zid — zajednička baština Njemačke i Ujedinjenog Kraljevstva[1]
- Höga Kusten i otočje Kvarken — Zajednička baština država Švedske i Finske.
- Kurski pješčani nasip — zajednička baština Litve i Rusije.
- Muskauer Park/Park Muzakowski s obje strane rijeke Neisse — Njemačka i Poljska zajednička baština.
- Pyrénées/Pirineos: planina Perdido/Mont Perdu (1997., 1999.) — Francuska i Španjolska zajednička baština.
- Raetinska pruga na alpskom prijelazu Albuli/Bernini - zajednička baština Italije i Švicarske.
- Povijesno središte Rima, rimski posjedi svete stolice u Rimu i Bazilika Svetog Pavla izvan zidina — Vatikanska i talijanska zajednička baština.
- Struveov luk (2005.) — zajednička baština Bjeloruska, estonska, finska, latvijska, litvanska, moldavska, norveška, švedska, ruska i ukrajinska zajednička baština.
- Karpatske i njemačke prašume bukve (2007.) - Zajednička baština Slovačke, Ukrajine i Njemačke
- Waddenzee (2009.) – obalno područje koje dijele tri zemlje: Nizozemska, Njemačka i Danska, iako danski dio nije zaštićeno područje.
- Monte San Giorgio - paleološko područje upisom talijanske strane planine 2010. godine postalo zajednička baština Italije i Švicarske.
- Foz Côa i Siega Verde (2010.) - Portugalska i Španjolska zajednička baština.
- Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa (2011.) - Zajednička baština svih pet alpskih zemalja (Francuska, Švicarska, Njemačka, Austrija, Italija i Slovenija)
Za druga danska mjesta vidjeti: Popis mjesta svjetske baštine u Americi
|
Svjetska baština u Finskoj |
|
 |
|
 |
|
| 1) Zajednička svjetska baština Švedske i Finske, 2) Zajednička svjetska baština deset zemalja (Latvija, Norveška, Švedska, Finska, Estonija, Litva, Rusija, Bjelorusija, Ukrajina, Moldova) |
|
Podrobniji članak o temi: Svjetska baština u Francuskoj
Za druga zaštićena mjesta Francuske vidi Popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji
Podrobniji članak o temi: Svjetska baština u Italiji
|
Svjetska baština u Italiji |
|
 |
Agrigento (Dolina hramova) • Akvileja • Amalfijska obala • Bazilika Svetog Franje Asiškog i povijesno staro središte Asiza • Botanički vrt u Padovi • Caserta ( Palača u Caserti, Vanvitellijev akvadukt, San Leucio) • Castel del Monte • Etruščanske nekropole Banditaccia i Monterozzi • Cilento i Vallo di Diano ( Paestum, Velia, samostan u Paduli) • Cinque Terre, Portovenere i otoci ( Palmaria, Tino i Tinetto) • Crespi d'Adda • Dolomiti ( Alpe) • Liparski otoci • Ferrara • Povijesno središte Firence • La Strade Nuove i kompleks Palazzi dei Rolli u Genovi • Langobardska središta u Italiji • Mantova i Sabbioneta • Sassi i park crkava u stijenama Matere • Torre Civica, Piazza Grande i Katedrala u Modeni • Monte San Giorgio1) • Povijesno središte Napulja • Povijesno središte Pienze • Katedralni trg u Pisi • Pompeji, Herkulanej i Oplontis ( Torre Annunziata) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa2) • Raetinska pruga1) • Ranokršćanski spomenici u Ravenni (Mauzolej Gale Placidije, Neonova krstionica, Arijanska krstionica, Nadbiskupska kapelica u Raveni, Nova bazilika Svetog Apolinarija, Teodorikov mauzolej, Bazilika svetog Vitalea i Bazilika Svetog Apolinarija u Classi) • Rezidencije Savojske dinastije • Povijesno staro središte Rima uključujući Baziliku sv. Petra izvan zidina 3) • Sacri Monti • San Gimignano • Siena • Sirakuza i Pantalica • Su Nuraxi • Crkva Svete Marije Milostive u Milanu • Hadrijanova vila i Villa d'Este ( Tivoli) • Trulli Alberobella • Urbino • Crteži doline Val Camonica • Kasnobarokni gradovi visoravni Val di Noto ( Caltagirone, Catania, Militello in Val di Catania, Modica, Noto, Palazzolo Acreide, Ragusa, Scicli) • Val d'Orcia • Venecija i njezina laguna • Verona • Vicenza i Paladijeve vile • Villa del Casale ( Piazza Armerina)
|
 |
|
|
|
|
|
1) Zajednička svjetska baština Italije i Švicarske 2) Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja 3) Zajednička svjetska baština Italije i Vatikana 4) Zajednička svjetska baština Italije, Grčke, Španjolske i Maroka
|
|
- 1979. – Grad Ohrid s jezerom i okolicom
Druga nizozemska mjesta pod zaštitom nalaze se na UNESCOvom Popisu mjesta Svjetske baštine u Americi.
- 1978. – Aachenska katedrala
- 1981. – Katedrala u Speyeru
- 1981. – Würzburška rezidencija s vrtom i rezidencijalnim trgom
- 1983. – Hodočasnička crkva u Wiesu
- 1984. – Dvorci Augustusburg i Falkenlust u Brühlu
- 1985. – Katedrala u Hildesheimu i Crkva sv. Mihovila u Hildesheimu
- 1986. – Porta Nigra, Amfiteatar u Trieru, Kaiserthermen, Konstantinova bazilika u Trieru, Barbarine toplice, Rimski most u Trieru, Igelerski stup, Trierska katedrala i Crkva naše Gospe u Trieru
- 1987. – Hanzeatski grad Lübeck s gradskim vratima Holstentor
- 1990. – Dvorci i vrtovi Potsdama (Dvorac Sanssouci) i Berlina
- 1991. – Opatija samostana Lorsch
- 1992. – Rudnik Rammelsberg i stari dio grada Goslara
- 1993. – Bamberg, najveća neoštećena gradska jezgra u Njemačkoj
- 1993. – Samostan Maulbronn (Cistercienska opatija)
- 1994. – Zavjetna crkva, dvorac i stari dio grada Quedlinburg
- 1994. – Željezara u Völklingenu
- 1995. – Drevni kop Messel, (nalazište fosila)
- 1996. – Kölnska katedrala
- 1996. – Dijelovi gradova u stilu Bauhausa u Dessau i Weimaru, kao Bauhaus Dessau, Škola umjetničkih zanata Weimar i drugo
- 1996. – Mjesta Martina Luthera u Eislebenu i Wittenbergu
- 1998. – Klasični Weimar
- 1999. – Muzejski otok u Berlinu
|
|
|
Svjetska baština u Njemačkoj |
|
 |
Aachenska katedrala • Dvorci Augustusburg i Falkenlust u Brühlu • Bamberg • Bauhaus i Škola umjetničkih zanata u Weimaru • Spomenici u Berlinu ( Muzejski otok, Dvorci i parkovi u Berlinu i Stambena naselja berlinske moderne) • Bremenska gradska vijećnica i Bremenski Roland • Dessau-Wörlitzersko vrtno carstvo • Kultivirana pokrajina drezdenskog dijela doline Elbe 1) • Tvornica Fagus u Alfeldu • Fürst-Pückler park u Bad Muskau 2)• Katedrala u Hildesheimu i Crkva sv. Mihovila u Hildesheimu • Kölnska katedrala • Limes Germanicus (Gornjogermanska i raetinska granica Rimskog Carstva) 3)• Opatija Lorsch • Hanzeatski grad Lübeck s gradskim vratima Holstentor • Markgrofovska opera u Bayreuthu • Mjesta Martina Luthera u Eislebenu i Wittenbergu • Opatija Maulbronn • Drevni kop Messel • Dvorci i vrtovi Potsdama i Berlina (Dvorac Sanssouci, Babelsberg, Cecilienhof) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa4) • Zavjetna crkva, dvorac i stari dio grada Quedlinburga • Gornjorajnski tok između Koblenza i Bingena • Rudnik Rammelsberg i stari dio grada Goslara • Stari dio grada Regensburga • Samostanski otok Reichenau • Povijesne gradske jezgre Stralsunda i Wismara • Karpatske i njemačke prašume bukve • Katedrala u Speyeru • Spomenici u Trieru ( Porta Nigra, Amfiteatar u Trieru, Kaiserthermen, Konstantinova bazilika u Trieru, Barbarine toplice, Rimski most u Trieru, Igelski stup, Trierska katedrala i Gospina crkva u Trieru) • Željezara u Völklingenu • Waddensko more 5) • Dvorac Wartburg • Klasicistički Weimar • Hodočasnička crkva u Wiesu • Würzburška rezidencija s vrtom i rezidencijalnim trgom • Stari rudnici Industrijski kompleks Zollverein u Essenu
|
 |
|
|
|
|
- 1991. – Rezervat biosfere Delta Dunava
- 1993. – Transilvanijske utvrđene crkve: Biertan, Prejmer, Viscri, Dârjiu, Saschiz, Câlnic, Valea Viilor
- 1993. – Manastir Horezu
- 1993. – Moldovske oslikane crkve: (Voronet, Suceava, Humor (Rumunjska), Moldovita, Probota, Patrauti, Arbore)
- 1999. – Dačanske utvrde u brdima Orăştie
- 1999. – Drvene crkve Maramureşa
- 1999. – Povijesno središte Sighişoara
Druga ruska mjesta pod zaštitom nalaze se na UNESCO-vom Popisu mjesta Svjetske baštine u Aziji i Oceaniji
Druga turska mjesta pod zaštitom nalaze se na UNESCO-vom Popisu mjesta Svjetske baštine u Aziji i Oceaniji.
|
Svjetska baština u Turskoj |
|
 |
Europa |
Povijesni dijelovi Istanbula: Konstantinov hipodrom, Aja Sofija, Aja Irena, Cisterna Bazilike, Crkva Hora, Teodozijeve zidine, džamije Ahmedija, Sulejmanija, Šehzada, Jeni, i palača Topkapi Saraj • Džamija Selimija i njezin društveni kompleks
|
 |
|
| Azija |
|
|
| Nematerijalna svjetska baština |
|
|
|
1) Slavi se u još desetak država sa značajnim udjelom iranskog stanovništva.
|
|