Uzbečka sovjetska enciklopedija
Uzbečka sovjetska enciklopedija
| |
|---|---|
 Svesci Uzbečke sovjetske enciklopedije | |
| Naziv izvornika | Ўзбек совет энциклопедияси |
| Autor | razni |
| Država |  Uzbečka SSR
|
| Jezik | uzbečki |
| Vrsta djela | enciklopedija |
| Izdavač | Glavna redakcija Uzbečke sovjetske enciklopedije |
| Datum (godina) izdanja |
1971. – 1980. |
Uzbečka sovjetska enciklopedija (ruski: Узбекская советская энциклопедия, uzbečki: Ўзбек совет энциклопедияси) prva je opća enciklopedija na uzbečkome. Pisana je ćirilicom.
Povijest[uredi | uredi kôd]
Uzbečku sovjetsku enciklopediju izdavala je Glavna redakcija Uzbečke sovjetske enciklopedije (ruski: Главной редакцией Узбекской советской энциклопедии, Oʻzbek sovet ensiklopediyasi“ning Bosh redaksiyasi) od 1971. do 1980. godine u 14 svezaka. Glavni urednik od 1. do 9. sveska bio je Ibrahim Muminovič Muminov (ruski: Ибрагим Муминович Муми́нов, uzbečki: Ibrohim Moʻminovich Moʻminov), doktor filozofskih znanosti i akademik Akademije znanosti Uzbečke Sovjetske Socijalističke Republike, a glavni urednik od 10. do 14. sveska bio je akademik Kamildžan Ahmedžanovič Zufarov (ruski: Камилджан Ахмеджанович Зуфаров, uzbečki: Komiljon Ahmadjonovich Zufarov). Na temelju tih 14 svezaka 1981. godine objavljena je jednosveščana enciklopededija pod nazivom „Uzbečka SSR” (ruski: «Узбекская ССР» „Oʻzbekiston SSR“), a sedam godina kasnija, 1988. godine, na uzbečkome.
Sadržaj[uredi | uredi kôd]
Enciklopedija obuhvaća gotovo sva područja znanja, no prilikom iznošenja činjenica i pojedinosti kod prezentacije građe primjećuje se utjecaj komunističke ideologije.
Principi stvaranja članaka Uzbečke sovjetske enciklopedije stvoreni su u uvjetima sovjetskoga političkoga i ideološkoga sustava što je izazvalo asocijacije kod zapadnjačkih učenjaka s nasljedstvom džadidizma u početku 20 stoljeća.[1]
Uzbečka sovjetska enciklopedija u potpunosti daje pozitivan prikaz stavova uzbečkih sufijskih filozofa, poput Hodže Ahmeda Jasevija (kazaški: Қожа Ахмет Ясауи, ruski: Ходжа Ахме́д Ясави́, tatarski: Әхмәд Ясәви', Хуҗа Әхмәд, Кол Әхмәд, turkmenski: Hoja Ahmet Ýasawiy, uzbečki: Xoja Ahmad Yassaviy).[2]
Neki autori kritiziraju djela pisaca, poput Abduraufa Fitrata (ruski: Абдурауф Фитрат, uzbečki: Abdurauf Fitrat) i Abdulhamida Sulejmana uglija Junsova (ruski: Абдулхамид Сулейман угли Юнусов, uzbečki: Abdulhamid Sulaymon o’g’li Yunusov), poznatoga i pod imenom Čulpan (ruski: Чулпан, uzbečki: Cho’lpon) zbog buržoazijskoga nacionalizma, no kasnije se, u vremenu glasnosti, takve ocjene enciklopedije nisu smatrale aktivnima.[3]
Sadržaj svezaka[uredi | uredi kôd]
| Broj sveska | Ime sveska | Godina objavljivanja |
|---|---|---|
| 1 | A — Аҳқар | 1971. |
| 2 | B — Вақф | 1972. |
| 3 | Вақфнома — Деҳли | 1972. |
| 4 | Деҳнав — Индустрия | 1973. |
| 5 | Индустриялаш — Конкуренция | 1974. |
| 6 | Конкурс — Мармар | 1975. |
| 7 | Мармар окиси — Никелин | 1976. |
| 8 | Никеллаш — Помир | 1976. |
| 9 | Помирдарё — Синдикат | 1977. |
| 10 | Синдлар — Текислик | 1978. |
| 11 | Текислик — Фазлий | 1978. |
| 12 | Фазо — Шашка | 1979. |
| 13 | Шашмақом — Қавс | 1979. |
| 14 | Қавчин — Ҳуқуҳ | 1980. |
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ James Critchlow, Review of „Ŭzbek Sovet Entsiklopediiasi, Vols. 1-7: Ä-Nikelin. by I. M. Mŭminov”, // Slavic Review Vol. 37, No. 1 (mar., 1978).
- ↑ Ramet, Sabrina. Religion and Nationalism in Soviet and East European Politics, Duke University Press, 1989, p. 215.
- ↑ Kara, Harim. Reclaiming National Literary Heritage: the Rehabilitation of Abdurauf Fitrat and Abdulhamid Sulaymon Cholpan in Uzbekistan // Europe-Asia Studies : journal. — 2002. — January (vol. 54, no. 1). — P.
Vidi još[uredi | uredi kôd]
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
| ||||||||||||||||
