Ćirilica

Povijest alfabeta
srednje brončano doba 19.–15. st. pr. Kr. Kanaansko-feničko 14. st. pr. Kr. paleohebrejsko 10. st. pr. Kr. aramejsko 9. st. pr. Kr. Brahmi i indijska 6. st. pr. Kr. tibetansko 7. st. kmersko/javansko 9. st. hebrejsko 3. st. pr. Kr. sirsko 2. st. pr. Kr. nabatejsko 2. st. pr. Kr. arapsko 4. st. avestijsko 4. - 6. st. grčko 9. st. pr. Kr. etruščansko 8. st. pr. Kr. latinično 7. st. pr. Kr. rune 2. st. ogamsko 4. st. gotičko 4. st. armensko 405. glagoljičko 862. ćirilično 10. st. samaritansko 6. st. pr. Kr. iberska 6. st. pr. Kr. južnoarapsko 9. st. pr. Kr. etiopsko 5. –6. st. pr. Kr.
meroitičko 3. st. pr. Kr.
Genealogija

Ćirilica je pismo koje koriste sljedeći slavenski jezici (neki isključivo, a neki ravnopravno uz latinicu):

• ruski
• ukrajinski
• bjeloruski
• makedonski
• bugarski
• srpski, uz latinicu
• crnogorski, uz latinicu
• de jure bošnjački uz latinicu, u praksi se ne rabi

kao i veći broj drugih jezika bivšeg Sovjetskog Saveza, Azije i istočne Europe.

Ćirilicu je prema jednom mišljenju izmislio Kliment Ohridski, Ćirilov i Metodov đak, ali ova tvrdnja je sporna. Nesporno je da su Ćiril i Metod izmislili glagoljicu.

Slova ćirilice

Kao i abeceda, i ćirilička abeceda (azbuka) ima 30 slova, ali slova azbuke su poredana drugim redoslijedom.

Азбука

• Azbuka:

1. А, а - A, a
2. Б, б - B, b
3. В, в - V, v
4. Г, г - G, g
5. Д, д - D, d
6. Ђ, ђ - Đ, đ
7. Е, е - E, e
8. Ж, ж - Ž, ž
9. З, з - Z, z
10. И, и - I, i
11. Ј, ј - J, j
12. К, к - K, k
13. Л, л - L, l
14. Љ, љ - Lj, lj
15. М, м - M, m
16. Н, н - N, n
17. Њ, њ - Nj, nj
18. О, о - O, o
19. П, п - P, p
20. Р, р - R, r
21. С, с - S, s
22. Т, т - T, t
23. Ћ, ћ - Ć, ć
24. У, у - U, u
25. Ф, ф - F, f
26. Х, х - H, h
27. Ц, ц - C, c
28. Ч, ч - Č, č
29. Џ, џ - Dž, dž
30. Ш, ш - Š, š

Slova navedena u tablici se odnose najviše na srpsku ćirilicu.

Crnogorska ćirilica ima dodatna dva slova - Ć i З́.

Ruska ćirilica ima dodatna slova, koja su nastala iz staroslavonskih glasova, najviše slova "jat". To su:

1. Ё, ё - "jo"
2. Й, й - kratko "i" (čita se slično kao "j")
3. Щ, щ - "šć"
4. Ъ, ъ - tvrdi znak
5. Ы, ы - jeri (tvrdo "i")
6. Ь, ь - meki znak
7. Э, э - E, e
8. Ю, ю - "ju"
9. Я, я - "ja"

Dodatna ukrajinska slova:

1. Ї, ї - "ji"
2. Є, є - "je"
3. Ґ, ґ - G, g
4. І, і - I, i

Dodatna bjeloruska slova:

1. Ў, ў - kratko "у"

Dodatna makedonska slova:

1. Ѓ, ѓ - ´G, ´g
2. Ѕ, ѕ - Dz, dz
3. Ќ, ќ - Ć, ć

Pretvorbe

Ćirilica se najčešće može pretvoriti u latinicu automatiziranim računalnim alatima. Uvjet je postojanje teksta u digitaliziranom obliku. Neki oblici ćirilice se mogu čak pretvoriti skoro 1:1, tj. svako slovo, ali poneka posebna slova ne postoje u drugim pismima (posebno latinici) najčešće izvedena iz staroslavenskog slova "jat"-a.

Nedovršeni članak Ćirilica koji govori o pismu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.