Vodenasta panjevčica

Vodenasta panjevčica
Sistematika
Carstvo:	Gljive;
Koljeno:	Basidiomycota;
Razred:	Agaricomycetes;
Red:	Agaricales;
Porodica:	Psathyrellaceae;
Rod:	Psathyrella;
Vrsta:	P. piluliformis; (Bull.) P.D.Orton (1969.)
Dvojno ime
	Psathyrella piluliformis;
Sinonimi
	Psathyrella hydrophila (Bull.) Maire (1937.)
Baze podataka
	GBIF;
	WD; wikislike; wikigalerija;

Vodenasta panjevčica ili vodenasta slabunjavka (lat. Psathyrella piluliformis) je jestiva gljiva iz porodice (Psathyrellaceae).

Opis[uredi | uredi kôd]

Klobuk vodenaste panjevčice je širok od 2 do 5 centimetara, širok, najprije konveksan ili polukuglast, zatim slabo raširen i lagano tupo ispupčen, slabo mesnat, gladak i malo naboran; vlažan je, što mu je posebna odlika; po vlažnom vremenu naročito dolazi do izražaja vodenast i proziran obruč tamnosmeđe boje: na sredini osobito dolazi so izražaja jasno razgraničen disl oker boje, rub je često brazdasto narebran s ostacima nitastog bijelog zastorka.

Listići su gusti, u pazušcu stručka zaokruženi, na oštrici posjeduju sitne kapljice vode od prljavosmeđe do čokoladne boje, oštrica je uvijek svjetlija.

Stručak je visok od 5 do 12 centimetara, cilindričan, ponekad zavinut ili vijugav, cjevasto šupalj, bjelkast, nježno i prirašteno vlaknast, na dnu može biti brazdast i injasto maljav.

Meso je u klobuku blijedosmeđe, u stručku bjelkasto; miris i okus nisu izraženi.

Spore su ovalno eliptične, glatke, u masi su purpurnosmeđe, pod mikroskopom smeđe, 5 -7 x 3 - 4 μm.

Stanište[uredi | uredi kôd]

Ljeto i u jesen busenasto raste s bezbroj klobučića u vlažnim šumama oko panjeva i na otpalu lišću.

Upotrebljivost[uredi | uredi kôd]

Vodenasta panjevčica je jestiva. Zanimljiv je podatak da poput inzulina smanjuje šećer u krvi.^[1]

Sličnosti[uredi | uredi kôd]

Ova prekrasna gljiva raste najradije busenasto oko starih panjeva različitog drveća. Ako samo pazite na bjelkast stručak te vodenasto proziran rub klobuka s ostacima nitastog bijelog zastorka, ne možete je zamijeniti za neku nejestivu gljivu. U nekim najnovijim knjigama možete pronaći podatak da nije jestiva, ali iz iskustva možemo reći da je sasvim dobra, naravno, dok je mlada.

Galerija[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

↑ Romano Božac: "Gljive – morfologija, sistematika, toksikologija", Školska knjiga Zagreb, Grafički zavod Hrvatske, 1993.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

	Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Psathyrella piluliformis
	Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Psathyrella piluliformis

[1] Romano Božac: "Gljive – morfologija, sistematika, toksikologija", Školska knjiga Zagreb, Grafički zavod Hrvatske, 1993.

[1]