Wikipedija:Akademska uporaba

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Članovi akademske zajednice, od brucoša do profesora, svakim se danom sve više oslanjaju na Wikipediju kao tercijarni izvor podataka o gotovo svemu. Međutim, u seminarskim radovima nikad ne citirajte Wikipediju jer Wikipedija nije vjerodostojan izvor.

Pridržavajte se dvaju jednostavnih pravila:

Svaka eciklopedija je početna, a ne posljednja točka istraživanja[uredi VE | uredi]

  • Enciklopedija je izvrsna za provjeru činjeničnog znanja koje nema potrebe citirati (npr. temperatura vrenja žive).
  • Enciklopedija može služiti općem razumijevanju teme, ali ne može dati dublji uvid u materiju. Akademski izvori (knjige i članci) su znatno detaljniji, precizniji, razloženiji i provjereniji od sažetaka kakve nalazimo u enciklopedijama.
  • Na Wikipediji se mogu naći i manje poznati detalji (npr. kretanje stanovništva Zagreba), ali je podatke najbolje provjeriti koristeći glavni izvor (Državni zavod za statistiku).
  • Neke je opskurne detalje (npr. godinu osnutka prvog udruženja liječnika zrakoplovne medicine) jako teško pronaći bez pomoći enciklopedije, i za tu je namjenu Wikipedija idealna jer uz samu informaciju nudi i izvor pomoću kojega ju možete potvrditi.

Svi su izvori vrijedni provjere[uredi VE | uredi]

  • Knjiga koja postoji u sveučilišnoj knjižnici i članak koji je objavljen u akademskom glasilu smatraju se vrijednim izvorima podataka. No svejedno pripazite na starost izvora, kako se ne biste pozivali na nevažeće metode ili zaključke.
  • Navođenje web stranice kao izvora nije uputno, osim ako stranicu ne održava uvažena ustanova.
  • Ako izvor nije naveden, pokušajte doći do tražene informacije na drugi način.
  • Sve informacije do kojih dođete na Wikipediji uzimajte s ogradom, a nikad zdravo za gotovo. Ako tijekom rada pronađete pogrešan podatak, pomozite Wikipediji ispravljajući ga.