Živa

Izvor: Wikipedija

Za druga značenja, pogledajte Živa (razdvojba).

Živa
[Xe] 4f14 5d10 6s2 80 Hg Periodni sustav elemenata
Osnovna svojstva
Kemijski element, Simbol, Atomski broj	Živa, Hg, 80
Kemijska skupina	prijelazni metali
Grupa, perioda, Blok	12, 6, d
Izgled	{{{izgled}}}
Gustoća1	13534 kg/m3
Tvrdoća	?
Specifični toplinski kapacitet (cp ili cV)2	{{{specificni_toplinski_kapacitet}}} J mol–1 K–1
Talište	{{{taliste}}} °C
Vrelište3	{{{vreliste}}} °C
Toplina taljenja	{{{toplina_taljenja}}} kJ mol-1
Toplina isparivanja	{{{toplina_isparivanja}}} kJ mol-1
1 pri standardnom tlaku i temperaturi 2 pri konstantnom tlaku ili volumenu 3 pri standardnom tlaku
Atomska svojstva
Atomska masa	200.59(2)
Elektronska konfiguracija	[Xe] 4f14 5d10 6s2

Živa je kemijski element koji u periodnom sustavu elemenata nosi simbol Hg, atomski (redni) broj mu je 80, a atomska masa mu iznosi 200.59(2).

Živa je poznata od davnih vremena (~ 1500. godine prije Krista). Ime je dobio od latinske riječi hydrargyrum što znači tekuće srebro. To je sjajni, srebrno bijeli metal. Pri sobnoj temperaturi je tekućina. Loše vodi toplinu i električnu struju. Stabilna je na zraku. Ne reagira s lužinama i većinom kiselina. Otapa se samo u oksidirajućim kiselinama. Tekuća živa otapa mnoge metale dajući amalgame. Ovisno o količini otopljenog metala, amalgami mogu biti tekući ili čvrsti. Živine pare su vrlo otrovne. Lako se resorbira čak i preko nepokrivenih dijelova kože. Imaju kronični kumulativni efekt. Organski spojevi žive, kao što je metil-živa, su također jaki otrovi.

U prirodi žive ima dvadesetak puta više nego kadmija. Može se pronaći samorodna ili u mineralu cinabaritu (HgS). Klor-alkalne elektrolize su najveći potrošač žive. Upotrebljava se kao katoda kod elektrolize, zbog velikog prenapona vodika na njoj i stvaranja amalgama s produktom. Sa živom se pune termometri, barometri ili se izrađuju lampe koje isijavaju svjetlost bogatu ultraljubičastim zrakama. Cijena redestilirane metalne žive čistoće 99.998% iznosi 54.90 € za 450 g.

U većini spojeva je jednovalentna ili dvovalentna te posjeduje najveću napetost površine što uvjetuje da će se, ukoliko je to moguće, elementarna živa nalaziti u obliku pravilnih kuglica.

[uredi] Izvori

• periodni.com.hr :: Živa,

uz dozvolu autora teksta

Nedovršeni članak Živa koji govori o kemijskom elementu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.