Živa

Za druga značenja, pogledajte Živa (razdvojba).

Živa
[Xe] 4f145d106s2 80 Hg Periodni sustav elemenata
Osnovna svojstva
Kemijski element, Simbol, Atomski broj	Živa, Hg, 80
Kemijska skupina	prijelazni metali
Grupa, perioda, Blok	12, 6, d
Izgled	{{{izgled}}}
Gustoća1	13534 na 25°C kg/m3
Tvrdoća	?
Specifični toplinski kapacitet (cp ili cV)2	{{{specificni_toplinski_kapacitet}}} J mol–1 K–1
Talište	{{{taliste}}} °C
Vrelište3	{{{vreliste}}} °C
Toplina taljenja	{{{toplina_taljenja}}} kJ mol-1
Toplina isparivanja	{{{toplina_isparivanja}}} kJ mol-1
1 pri standardnom tlaku i temperaturi 2 pri konstantnom tlaku ili volumenu 3 pri standardnom tlaku
Atomska svojstva
Atomska masa	200.59(2)
Elektronska konfiguracija	[Xe] 4f145d106s2

Živa je kemijski element koji u periodnom sustavu elemenata nosi simbol Hg, atomski (redni) broj mu je 80, a atomska masa mu iznosi 200.59(2).

Živa je poznata od davnih vremena (~ 1500. godine prije Krista). Ime je dobio od latinske riječi hydrargyrum što znači tekuće srebro. To je sjajni, srebrno bijeli metal. Pri sobnoj temperaturi je tekućina. Loše vodi toplinu i električnu struju. Stabilna je na zraku. Ne reagira s lužinama i većinom kiselina. Otapa se samo u oksidirajućim kiselinama. Tekuća živa otapa mnoge metale dajući amalgame. Ovisno o količini otopljenog metala, amalgami mogu biti tekući ili čvrsti. Živine pare su vrlo otrovne. Lako se resorbira čak i preko nepokrivenih dijelova kože. Imaju kronični kumulativni efekt. Organski spojevi žive, kao što je metil-živa, su također jaki otrovi.

U prirodi žive ima dvadesetak puta više nego kadmija. Može se pronaći samorodna ili u mineralu cinabaritu (HgS). Klor-alkalne elektrolize su najveći potrošač žive. Upotrebljava se kao katoda kod elektrolize, zbog velikog prenapona vodika na njoj i stvaranja amalgama s produktom. Sa živom se pune toplomjeri, tlakomjeri, baterije ili se izrađuju svjetiljke koje isijavaju svjetlost bogatu ultraljubičastim zrakama. Cijena redestilirane metalne žive čistoće 99,998% iznosi 54,90 € za 450 g.

U većini spojeva je jednovalentna ili dvovalentna te posjeduje najveću napetost površine što uvjetuje da će se, ukoliko je to moguće, elementarna živa nalaziti u obliku pravilnih kuglica.

Kemijska klasifikacija

• kovina

Fizički oblik

• srebrnobijela teška tekućina

Fizičko kemijska klasifikacija

• slaba topivost u vodi
• gustoća para 6.9
• potpuno isparava na sobnoj temperaturi

Opasnosti

• sistemski otrov - dišni organi, koža, bubrezi i središnji živčani sustav
• znaci trovanja - kašalj, bol u grudima, teškoće u disanju, drhtanje mišića, nesanica, glavobolja
• akutna izloženost - jaka razdražljivost i delirij sa halucinacijama
• latentna faza - znakovi trovanja se ne javljaju odmah
• ima sposobnost da prolazi kroz neoštećenu kožu

Oznake

• T, N

Dijamant opasnosti

• 3 (za zdravlje)
• 0 (zapaljivost)
• 0 (reaktivnost)

Primjena

• u kemijskoj i farmaceutskoj industriji
• za izradu mjernih instrumenata
• u elektroindustriji
• nekada korištena za pozlaćivanje i posrebrivanje metala te pokositrenje ogledala

Zaštita

• posebne prostorije u kojima se radi sa živom
• sakupiti je bakrenom licnom

Izvori

• periodni.com.hr :: Živa,

uz dozvolu autora teksta

Periodni sustav elemenata

H

He

Li

Be

B

C

N

O

F

Ne

Na

Mg

Al

Si

P

S

Cl

Ar

K

Ca

Sc

Ti

V

Cr

Mn

Fe

Co

Ni

Cu

Zn

Ga

Ge

As

Se

Br

Kr

Rb

Sr

Y

Zr

Nb

Mo

Tc

Ru

Rh

Pd

Ag

Cd

In

Sn

Sb

Te

I

Xe

Cs

Ba

La

Ce

Pr

Nd

Pm

Sm

Eu

Gd

Tb

Dy

Ho

Er

Tm

Yb

Lu

Hf

Ta

W

Re

Os

Ir

Pt

Au

Hg

Tl

Pb

Bi

Po

At

Rn

Fr

Ra

Ac

Th

Pa

U

Np

Pu

Am

Cm

Bk

Cf

Es

Fm

Md

No

Lr

Rf

Db

Sg

Bh

Hs

Mt

Ds

Rg

Cn

Uut

Uuq

Uup

Uuh

Uus

Uuo

Alkalijski metali

Zemnoalkalijski metali

Lantanoidi

Aktinoidi

Prijelazni metali

Slabi metali

Polumetali

Nemetali

Halogeni elementi

Plemeniti plinovi

 

Nedovršeni članak Živa koji govori o kemijskom elementu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.