York

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma York. Za druga značenja, pogledajte York (razdvojba).
York
York
York
Grb
Grb
Nadimak: "Capital of the North",[1] "Chocolate City"[2]
Koordinate: 53°57′N 1°4′W / 53.95°N 1.067°W / 53.95; -1.067Koordinate: 53°57′N 1°4′W / 53.95°N 1.067°W / 53.95; -1.067
Država Ujedinjeno Kraljevstvo
Okrug Yorkshire and the Humber
Povijesna grofovija Sjeverni Yorkshire
Površina
 - Ukupna 271.94 km2
Stanovništvo (2008.)
 - Grad 195.400
 - Gustoća 687/km2
Poštanski broj YO
Službena stranica www.york.gov.uk
Zemljovid
York na krati Engleske

York na krati Engleske
The Shambles, jedna od ulica u Yorku

York je grad u Engleskoj. Grad ima 195.400 stanovnika. Bogat je povijesnim spomenicima, a godišnje ga posjećuje preko tri milijuna turista. Sjedište je nadbiskupije.

Povijest[uredi VE | uredi]

Osnovali su ga Rimljani 71. godine prije Krista, najprije kao vojnu tvrđavu. Rimsko ime mjesta je bilo Eboracum. Bio je najveća vojna baza na sjeveru Britanije, a kasnije glavni grad provincije Britannia Inferior, pa Britannia Secunda. Car Hadrijan je 122. posjetio Eboracum i zamjenio je garnizon šestom legijom. Mogućnost trgovine navela je civilno stanovništvo da u okolini tvrđave izgrade naselje, koje je kasnije postalo kolonija. Septimije Sever i Konstancije I. Klor su koristili tvrđavu kao svoju bazu za vojne pohode 211. i 306. Oba cara su umrli u Eboracumu.

Nakon rimskog povlačenja iz Britanije 410. Angli i Juti se pojavljuju krajem 5. i početkom 6. stoljeća. York je bio glavni grad Deire, pa Deire i Bernikije, kasnije nazvane Nortumbrija. Do početka 7. stoljeća York je bio značajan centar nortumbrijskih kraljeva. Od 735.

Danski Vikinzi su 866. zauzeli York, a od 876. su se stalno nastanili u Yorkshireu. To područje je jedno stoljeće bilo poznato kao Vikinška kraljevina Jorvik. Posljednji vikinški kralj Eric Haraldsson je protjeran i otada je York dio Anglo-saksonske države.

Nakon Normanskog osvajanja Engleske 1066. York je pretrpio teška razaranja 1069. zbog pobune protiv Vilima I. Osvajača. Za vremena Normana izgrađena su dva dvorca. York je postao značajan gradski i administrativni centar i sjedište nadbiskupa. Tijekom 13. i 14. stoljeća postao je povremeno sjedište kraljevske vlade. Masa je 1190. masakrirala Židove u Yorku. Grad je napredovao tijekom srednjeg vijeka. Gradilo je se mnogo crkava.

Velika katedrala Minster završena je 1472. godine. Za vrijeme engleskog građanskog rata York je bio rojalističko uporište, pa su ga snage parlamenta opsjedale i zauzele 1644. Nakon rata York je vraćao nekadašnju slavu i do 1660. bio je nakon Londona i Norwicha najveći grad u Engleskoj.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

York se nalazi u plodnoj dolini kraj rijeka Ouse i Foss. U doba Rimljana tu su bile močvare, pa je bilo lako braniti tvrđavu. Međutim grad je podložan poplavama. Najveće poplave u posljednjih 350 godina bile su 2000. godine.

Znamenitosti[uredi VE | uredi]

  • Jorkški Minster je najveća gotička katedrala u Sjevernoj Europi. Građena je u 13. i 14. stoljeću, a dovršena je 1472.
  • srednjovekovne zidine iz 14. stoljeća koje se protežu oko centra grada. Dugačke su oko 5 kilometara.
  • Dvorac York je mjesto gdje su masakrirani Židovi 1190.
  • The Shambles je uska srednjovjekovna ulica sa trgovinama

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Gospodarstvo se uglavnom bazira na turizmu, znanosti i servisnom sektoru. U Yorku se nalazi jedna od tvornica Nestléa u kojima se proizvode čokolade KitKat, Smartie i druge.

Galerija[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Andalo, Debbie. "Head to the capital of the north", The Guardian, 26 March 2008, pristupljeno 30 September 2008
  2. The Chocolate City. York Press (1999). pristupljeno 30. rujna 2008.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: York