Normani
[uredi] Povijest
Tijekom srednjeg vijeka na području Skandinavije živjela su mnogobrojna germanska plemena. Zbog nedostatka obradive zemlje ta će plemena pod različitim nazivima (Vikinzi, Normani ili Varjazi) krenuti na mnogobrojna trgovačka putovanja i pljačkaške pohode. Kao vješti moreplovci i hrabri ratnici tijekom 9. i 10. stoljeća brojnim su pljačkaškim pohodima ugrožavali čitavu Europu. Njihovo širenje odvijalo se u tri glavna smjera. Norveški su se Vikinzi uglavnom širili preko Atlantika na obale Irske, Islanda i Grenlanda, a pretpostavlja se da su doprli do i do Sjeverne Amerike nekoliko stoljeća prije Kolumba.
Danski Vikinzi krenuli su u osvajanje Otoka, a na svojim su brodovima zvanim drakari uplovljavali u velike europske rijeke i prodirali duboko u Zapadnu Europu. Prodrli su i u Sredozemno more gdje su osvojili južnu Italiju i sukoboli se s Bizantom.
Švedski Vikinzi prodirali su rijekama na prostor današnje Rusije i u Novgorodu su osnovali veliku koloniju. Oko 900. godine preselili su se u Kijev koji će postati središtem prve istočnoslavenske države - Kijevske Rusii. Svojim prodorima do Bizanta omogućili su snažan utjecaj grčke kulture i bizantskog kršćanstva na daljnu povijest Rusije, Ukrajine i Bjelorusije.
Normani su posjedovali i upravljali i mnogim udaljenim područjima. Osnivali su brojna kraljevstva i kneževine diljem Sredozemlja: Robert Guiscard i Roger od Hautevillea na Siciliji i južnoj Italiji. Robert Burdet je osnovao kneževinu u Španjolskoj nakon što je preuzeo Tarragonu od muslimana. Bohemund od Taranta osnovao je Antiohijsku kneževinu u Antiohiji na području današnje Turske i Sirije.
Jean de Béthencourt je osvojio Kanarske otoke 1402. godine. 1625. godine, Pierre Belain d'Esnambuc zauzeo je posjede Martinik, Guadalupe, Sveti Kristofor i Marie-Galante.
Nedovršeni članak Normani koji govori o povijesti treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
