Normani

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Povijest[uredi VE | uredi]

Tijekom srednjeg vijeka na području Skandinavije živjela su mnogobrojna germanska plemena. Zbog nedostatka obradive zemlje ta će plemena pod različitim nazivima (Vikinzi, Normani ili Varjazi) krenuti na mnogobrojna trgovačka putovanja i pljačkaške pohode. Kao vješti moreplovci i hrabri ratnici tijekom 9. i 10. stoljeća brojnim su pljačkaškim pohodima ugrožavali čitavu Europu. Njihovo širenje odvijalo se u tri glavna smjera. Norveški su se Vikinzi uglavnom širili preko Atlantika na obale Irske, Islanda i Grenlanda, a pretpostavlja se da su doprli do i do Sjeverne Amerike nekoliko stoljeća prije Kolumba.

Danski Vikinzi krenuli su u osvajanje Otoka, a na svojim su brodovima zvanim drakari uplovljavali u velike europske rijeke i prodirali duboko u Zapadnu Europu. Prodrli su i u Sredozemno more gdje su osvojili južnu Italiju i sukoboli se s Bizantom.

Švedski Vikinzi prodirali su rijekama na prostor današnje Rusije i u Novgorodu su osnovali veliku koloniju. Oko 900. godine preselili su se u Kijev koji će postati središtem prve istočnoslavenske države - Kijevske Rusii. Svojim prodorima do Bizanta omogućili su snažan utjecaj grčke kulture i bizantskog kršćanstva na daljnu povijest Rusije, Ukrajine i Bjelorusije.

Normani su posjedovali i upravljali i mnogim udaljenim područjima. Osnivali su brojna kraljevstva i kneževine diljem Sredozemlja: Robert Guiscard i Roger od Hautevillea na Siciliji i južnoj Italiji. Robert Burdet je osnovao kneževinu u Španjolskoj nakon što je preuzeo Tarragonu od muslimana. Bohemund od Taranta osnovao je Antiohijsku kneževinu u Antiohiji na području današnje Turske i Sirije.

Jean de Béthencourt je osvojio Kanarske otoke 1402. godine. 1625. godine, Pierre Belain d'Esnambuc zauzeo je posjede Martinik, Guadalupe, Sveti Kristofor i Marie-Galante.
P history.svg Nedovršeni članak Normani koji govori o povijesti treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.