Zaštita na radu

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Zaštita na radu je skup tehničkih, zdravstvenih, pravnih, psiholoških, pedagoških i drugih djelatnosti s pomoću kojih se otkrivaju i otklanjaju opasnosti što ugrožavaju život i zdravlje osoba na radu i utvrđuju mjere, postupci i pravila da bi se otklonile ili smanjile te opasnosti.

Svrha zaštite na radu je stvarati sigurne radne uvjete kako bi se spriječile ozljede na radu, profesionalne bolesti i nesreća i nezgode na radu, odnosno umanjivanje eventualnih štetnih posljedica ako se opasnost ne može otkloniti. Provođenje zaštite na radu ne ograničava se samo na profesionalne bolesti, već se nastoji spriječiti bilo koja bolest, odnosno ozljeda, dok se veća pozornost poklanja profesionalnim bolestima.

Prema Zakonu o zaštiti na radu[1] (NN 71/14):

  • Poslodavac je odgovoran za organiziranje i provedbu zaštite na radu u svim dijelovima organizacije i u svim radnim procesima (čl. 13, st.1);
  • Poslodavac koji zapošljava do 50 radnika (...) može poslove zaštite na radu obavljati sam pod uvjetom da nema zaposlenog radnika s potrebnim znanjima i sposobnostima za provedbu aktivnosti zaštite na radu vezanih uz zaštitu i prevenciju od opasnosti i štetnosti (čl. 19, st.1);
  • Poslodavac koji zapošljava više od 50 radnika dužan je odrediti jednu ili više osoba za obavljanje poslova stručnjaka zaštite na radu sukladno broju zaposlenih, stanju zaštite na radu te stupnju opasnosti (čl. 20, st.1)
  • Poslodavac koji zapošljava više od 250 radnika dužan je ustrojiti samostalnu stručnu službu za zaštitu na radu čija je zadaća praćenje stanja zaštite na radu u pravnoj osobi te koja u tu svrhu objedinjuje i usklađuje rad na poslovima provedbe zaštite na radu.

Ako kod poslodavca nisu ispunjeni uvjeti iz stavka 1 članka 19 obavljanje poslova zaštite na radu može ugovoriti s fizičkom ili pravnom osobom ovlaštenom za obavljanje poslova zaštite na radu (čl. 19, st 2)

Prema Zakonu o zaštiti na radu obveze Poslodavca su:

  • izrada procjene opasnosti, odnosno izrada revizije procjene opasnosti svake 2 godine ili teže ozljede/poremećaja na radu te izrada procjene opasnosti za radna mjesta s računalom - radna mjesta na kojima se više od 4 sata dnevno radi na računalu;
  • osposobljavanje radnika za rad na siguran način te za rad na siguran način kod rada na računalu u roku od 30 dana od dana zapošljavanja (provodi se samo jednom, kod stupanja u radni odnos, odnosno prelaska na drugo radno mjesto);
  • ispitivanje elektroinstalacija koje obuhvaća ispitivanje zaštite od indirektnog dodira i ispitivanje otpora izolacije; ispitivanje sustava zaštite od munje;
  • ispitivanje radnog okoliša - rasvijetljenost, buka, mikroklima (temperatura, vlaga, brzina strujana zraka) i kemijski čimbenici koje se mora periodički provoditi u intervalima ne dužim od dvije godine;
  • ispitivanje strojeva i uređaja kako bi se utvrdila njihova ispravnost;
  • osposobljavanje Poslodavca, ovlaštenika Poslodavca i povjerenika radnika iz područja zaštite na radu;
  • vođenje propisne evidencije na EK obrascima;
  • osiguravanje liječničkih pregleda zaposlenicima zaposlenim na poslove s posebnim uvjetima rada;
  • osiguravanje redovitih liječničkih pregleda vida zaposlenicima zaposlenim na radnim mjestima s računalom;
  • izrada plana evakuacije i spašavanja te provođenje vježbi evakuacije te osposobljavanje za pružanje prve pomoći.

Radnici koji rukuju strojevima kao što su viličari, dizalice, itd. moraju biti stručno osposobljeni sa rad sa strojem te su također obavezni obavljati redovite liječničke preglede.

Za smanjenje opasnosti i rizika od nezgoda na radu primjenjuju se osobna zaštitna sredstva. Međutim, prilikom provođenja mjera poboljšanja zaštite na radu prioritet se poklanja radnim strojevima i uređajima koji moraju udovoljiti propisanim pravilima. Tek kada se utvrdi da strojevi i uređaji ne mogu postići potrebni stupanj sigurnosti obvezna je upotreba osobnih zaštitnih sredstava. Osobna zaštitna sredstva se u nekim slučajevima moraju stalno upotrebljavati, kao naprimjer na gradilištima gdje se opasnosti od padajućih predmeta ne mogu u potpunosti ukloniti.

Osnova za provođenje zaštite na radu je procjena opasnosti. Procjena opasnosti izrađuje se u skladu s priznatim metodama te služi za utvrđivanje postojanja opasnosti, vrste opasnosti te opseg opasnosti. Nakon provedene analize daju se prijedlozi mjera za umanjenje opasnosti i kontrolu provođenja utvrđenih mjera.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Zakon o zaštiti na radu. www.narodne-novine.nn.hr. pristupljeno 12 lipnja 2014

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]