Kalapálo: razlika između inačica
Nova stranica: '''Kalapálo''' (Kalapalo, Apalakiri, Apalaquiri), pleme karipskih Indijanaca u bazenu Xingua u brazilskoj državi Mato Grosso. ovo pleme brojalo je 1968. godine s... |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Kalapálo''' (Kalapalo, Apalakiri, Apalaquiri), pleme [[Cariban|karipskih]] Indijanaca u bazenu |
'''Kalapálo''' (Kalapalo, Apalakiri, Apalaquiri), pleme [[Cariban|karipskih]] Indijanaca u bazenu [[Xingú]]a u [[brazil]]skoj državi [[Mato Grosso]]. ovo pleme brojalo je 1968. godine svega 110 ljudi, ali im broj polako raste, pa ih 1990.-tih ima preko 200. Govore istim jezikom kao i [[Kuikúro]] Indijanci čiji se broj također kreće nešto preko 200 osoba, ali etnički su različiti. Danas na rezervatu Xingú žive od uzgoja [[kukuruz]]a i gorke [[manioka|manioke]] i ribarenja po rijekama i jezerima, a uzgajaju i nešto piquí-voća. |
||
Jezično su Kalapali najsrodniji plemenima [[Cariban|Kariba]] iz južne [[Venezuela|Venezuele]] i [[Gvajana|Gvajane]] ([[Yecuana]] i [[Hixkaryána]]), odakle su možda porijeklom. Na glasu su bili kao opasni ratnici, a spominje ih i nesretni istraživač [[Percy Harrison Fawcett]] koji je tragao za "Gradom Z". najpoznatija ceremonija, važi i za ostala plemena Xingúa, je [[Kuarup]] (Kwarip, Kwarup ili Quarup), ceremonija mrtvih, koja se održava jednom godišnje <ref>[http://www.amazonz.info/xingu/index.html Indians of the Xingu]</ref>. |
|||
== Reference == |
|||
{{reflist}} |
|||
== Vanjske poveznice == |
|||
*[http://www.estadao.com.br/villasboas/kalapalo.htm kalapalo] |
|||
*[http://pib.socioambiental.org/pt/povo/kalapalo Kalapalo] |
|||
[[Kategorija:Cariban]] |
[[Kategorija:Cariban]] |
||
Inačica od 28. siječnja 2009. u 15:29
Kalapálo (Kalapalo, Apalakiri, Apalaquiri), pleme karipskih Indijanaca u bazenu Xingúa u brazilskoj državi Mato Grosso. ovo pleme brojalo je 1968. godine svega 110 ljudi, ali im broj polako raste, pa ih 1990.-tih ima preko 200. Govore istim jezikom kao i Kuikúro Indijanci čiji se broj također kreće nešto preko 200 osoba, ali etnički su različiti. Danas na rezervatu Xingú žive od uzgoja kukuruza i gorke manioke i ribarenja po rijekama i jezerima, a uzgajaju i nešto piquí-voća.
Jezično su Kalapali najsrodniji plemenima Kariba iz južne Venezuele i Gvajane (Yecuana i Hixkaryána), odakle su možda porijeklom. Na glasu su bili kao opasni ratnici, a spominje ih i nesretni istraživač Percy Harrison Fawcett koji je tragao za "Gradom Z". najpoznatija ceremonija, važi i za ostala plemena Xingúa, je Kuarup (Kwarip, Kwarup ili Quarup), ceremonija mrtvih, koja se održava jednom godišnje [1].