Gvajana

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Kooperativna Republika Gvajana
Co-operative Republic of Guyana
Zastava Grb
Zastava Grb
Geslo
One People, One Nation, One Destiny
(engleski, "Jedan narod, jedna nacija, jedna sudbina")
Himna
Dear Land of Guyana, of Rivers and Plains
Položaj Gvajane
Glavni grad Georgetown
Službeni jezik engleski
Vlada
 - Predsjednik Bharrat Jagdeo
 - Predsjednik Vlade Sam Hinds
Neovisnost Od Ujedinjenog Kraljevstva
26. svibnja 1966
Površina 81. po veličini
 - ukupno 214.970 km2
 - % vode 8,4 %
Stanovništvo 156. po veličini
 - ukupno (2002) 697.181
 - gustoća 3,2/km2
Valuta gvajanski dolar (100 centa1)
Pozivni broj 592
Vremenska zona UTC -4
Internetski nastavak .gy
1 izvan upotrebe

Gvajana je država u Južnoj Americi, smještena na sjeveru kontinenta na obali Atlantskog oceana. Na zapadu graniči s Venezuelom, na jugu s Brazilom te na istoku sa Surinamom.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Gvajana se sastoji od tri zemljopisne regije: uske i plodne obalne nizine u kojoj živi većina stanovništva; pojasa bijelog pješčanog tla koji je u unutrašnjosti pokriven džunglom i sadrži glavninu rudnih bogatstava zemlje te brdovite unutrašnjosti koja se izdiže prema brazilskoj granici, a u njoj se nalazi i najviši vrh zemlje, Roraima (2835 m) na tromeđi Gvajane, Brazila i Venezuele. Najveće rijeke su Essequibo, Demerara, Berbice i Corentyne na granici sa Surinamom. Na ušću Essequiba nalazi se nekoliko većih otoka. Klima je tropska, uglavnom vruća i vlažna, a uz obalu je ublažavaju sjeveroistočni pasati. Kišna su razdoblja od svibnja do sredine kolovoza i od sredine studenog do sredine siječnja.

Povijest[uredi VE | uredi]

U vrijeme dolaska prvih Europljana na područje Gvajane oko godine 1500. ovdje su živjela indijanska plemena Arawak i Carib. Nizozemci su prvi osnovali veća naselja početkom 17. stoljeća i to tri odvojene kolonije, Essequibo (1616.), Berbice (1627.) i Demerara (1752.), a krajem 18. stoljeća područjem je zavladala Velika Britanija (Nizozemci su formalno prepustili kolonije 1814.) Godine 1831. sve su tri ujedinjene u Britansku Gvajanu.

Ukidanje ropstva 1834. dovelo je do naseljavanja crnaca u urbanim područjima i dolaska najamnih radnika iz Indije, Kine i Portugala za rad na plantažama šećerne trske. Etničko-kulturna podjela među skupima zadržala se do danas i u gvajanskoj je povijesti ponekad bila izvorom političkih razmirica. Zemlja je postala neovisnom 1966. zadržavši članstvo u Commonwealthu, a 1970. je u sklopu zaokreta prema socijalističkom uređenju gospodarstva službeno proglašena Kooperativnom Republikom.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Tri su najveće skupine stanovništva Indijci (50%) koji uglavnom žive na selu, Afrikanci (oko 40%), stanovnici gradova, i Američki Indijanci (4 – 7%). Vjerske podjele uglavnom se podudaraju s etničkim tako da su stanovnici indijskog porijekla uglavnom hinduisti, a ima i nešto muslimana, dok crni Afrikanci većim dijelom pripadaju kršćanstvu, najviše anglikanstvu.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Najvažnije su gospodarske aktivnosti dobivanje šećera iz šećerne trske, rudarstvo (vadi se boksit i zlato) te šumarstvo. Mnoge su velike tvrtke u stranom vlasništvu. Gospodarski rast ovisan je o cijenama nekoliko ključnih izvoznih proizvoda na svjetskom tržištu.

BDP je za 2004. procijenjen na 3.800 USD po stanovniku, mjereno po PPP-u.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]