Čadski narodi

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Čadski narodi, etnolingvistička porodica, dio velike semitsko-hamitske porodice, raširena po Čadu, Kamerunu i Nigeriji (Adamawa). Čadska porodica obuhvaća 195 jezika koji se granaju na više skupina, to su biu-mandara sa 78 jezika, istočnu sa 36 jezika, zapadnu sa 73 jezika i masa sa 8 jezika.

Podjela[uredi VE | uredi]

A) 'skupina Biu-Mandara: žive poglavito u Nigeriji i Kamerunu'

  • Afade, Nigerija i Kamerun. 30,000.
  • Bachama (Abacama), Nigerija. 150,000 (1992 CAPRO)
  • Baldamu, Kamerun, jezik baldemu, 3 do 6 (2003 SIL).
  • Bana, Kamerun i Nigerija
  • Bata ili Gbwata. Govore 8 dijalekata. Nigerija i Kamerun. 152,500.
  • Boga, Nigerija, 10,000 (1990 Blench).
  • Buduma ili Yedina. Čad i Kamerun. 54,800.
  • Bura ili Pabir, Nigerija. 32,000 u državi Adamawa (1992). Uključuju i Ngohi.
  • Buwal, Kamerun. 7,000 (2001 SIL).
  • Cineni, Nigerija. 3,000 (1998)
  • Cuvok, Kamerun, 5,000 (1983 Atlas Linguistique du Cameroun).
  • Daba, Kamerun i Nigerija. 18,500.
  • Dghwede, Nigerija, 30,000 (1980 UBS).
  • Dugwor, Kamerun, 5,000 (2001 SIL).
  • Fali, Nigerija. Oko 5,000. Govore nekoliko dijalekata koji se nazivaju po selima.
  • Fali of Jilbu, govore ziziliveken
  • Fiterya, govore hwana. Nigerija, 32,000 (1992).
  • Ga'anda, Nigerija, 43,000 (1992).
  • Gavar, Kameun. 7,000 (2001 SIL).
  • Gidar, Kamerun i Čad. 65,687.
  • Giziga, sjeverni i južni, Kamerun
  • Glavda, Nigerija i Kamerun. 31,265 (2000 WCD).
  • Gude, Nigerija i Kamerun. 96,000.
  • Gudu, Nigerija. 5,000 (1993).
  • Guduf, Nigerija. 55,918 (2000 WCD).
  • Hedi, kamerun i Nigerija, 29,000.
  • Hina ili Mina, Kamerun. 10,987 (2000 WCD).
  • Holma, asimilirani u Fulde. Žive u Adamawi, Nigerija
  • Hya, Kamerun. 940 (2002 SIL).
  • Jara, Nigerija. 46,251 (2000 WCD).
  • Jilbe. Nigerija. 100 (1999 H. Tourneux).
  • Jimi, Nigerija. 3,500 (1982 SIL).
  • Jina, Kamerun. 1,500 (2004 SIL).
  • Kamwe, Nigerija, 300,000 (1992). Govore 9 dijalekata
  • Kapsiki, Kamerun i Nigerija, 52,500.
  • Kilba, govore huba. Nigerija. 175,000 (1992).
  • Kotoko, govore lagwan. Od etničkih grupa: Afade, Mser, Malgbe, Maslam, Mpade i Jilbe (u Nigeriji). 167,471. govornika
  • Kyibaku, govore cibak. Nigerija, 100,000 (1993 CAPRO).
  • Laamang, Nigerija, 40,000 (1993).
  • Mabas, Kamerun, u kantonu Matakam-Sud.
  • Mada, Kamerun, 17,000 (1982 SIL). Drugačiji od Mada iz Nigerije.
  • Mafa ili Matakam, Kamerun i Nigerija. 140,907.
  • Majera, Kamerun. 500 in Cameroon (2004 SIL).
  • Mandara (jezik Wandala), Kamerun i Nigerija. 43,500.
  • Marghi,
  • Matal ili Muktile, Kamerun. 18,000 (1982 SIL).
  • Mazagway, Kamerun. 17,000 (1997).
  • Mbara, Čad. 1,000 (1980 Tourneux).
  • Mbedam, sjever Kameruna. 6,000 (2001 SIL).
  • Mboku ili Mbuko, Kamerun. 13,000 (2002 SIL).
  • Mefele, Kamerun. 11,000 (2002 SIL).
  • Merey, Kamerun. 10,000 (1982 SIL).
  • Mofu, sjeverni i južni. Kamerun.
  • Moloko, Kamerun, između rijeka Mangafe i Raneo. 8,500 (1992 SIL).
  • Mousgoum, Čad. Možda nestali, 1 (1976). Jezik im se zvao muskum. Danas govore vulum.
  • Mulwi, Kamerun i Čad. Govore jezikom musgu.
  • Muyang, Kamerun. 15,000 (1982 SIL).
  • Ngoshe Sama, Nigerija i Kamerun 21,000
  • Ngwaba, Nigerija, 10,000 (1993 CAPRO).
  • Nggwahyi, Nigerija. 2,000 (1995).
  • Nzanyi, Nigerija i Kamerun. 86,000.
  • Pelasla, Kamerun, od etničkih grupa: Pelasla, Mbreme, Ndereme, Afem, Dumwa, Hurzo. Govore jezikom vame. 8,500 (1992 SIL).
  • Podoko, Kamerun. 30,000 (1993 SIL).
  • Sharwa, Kamerun. 5,100 (2000 SIL).
  • Sukur, Nigerija. 14,779 (1992).
  • Tera, Nigerija. 100,620 (2000 WCD).
  • Terki, Kamerun. Govore tsuwan. 2,300 (2000 SIL).
  • Vemgo ili Wamgo, Nigerija
  • Visik, Nigerija. Mabas i Visik sebe zovu Vanam.
  • Wuzlam, Kamerun, 10,500 (1982 SIL).
  • Zulgo-Gemzek, od Zulgo i Gemzek. Kamerun, 26,000 (2002 SIL).

B) 'skupina sa istoka:'

Ova skupina živi u Čadu, to su:

  • Barein, 4,100 (1993 census) u kojih 30 sela u prefekturi Guéra. Više dijalekata.
  • Berguid, govore birgit, 10,398 (2000 WCD)., prefektura Salamat. Razlikuju se istočnosaharskih Birgita u Sudanu.
  • Bidio ili Bidiyo. 14,000 (1981 Jungraithmayr).
  • Boor, 100 (1999 SIL).
  • Buso, govore jezik jezik. 40 (1971 Welmers). Nisu na popisu 'Joshua Project' -a.
  • Dangaléat, 45,000 (1999 SIL).
  • Gabri, 34,387 (2000 WCD).
  • Gadang, 2,500 (1997 SIL).
  • Jongor, govore jonkor bourmataguil, 1,500 (1993 SIL) u prefekturi Salamat. Arapi ih nazivaju 'Karakir' u značenju 'cave-dwellers' ili stanovnici pećina.
  • Kabalai ili Gablai. 17,885 (popis 1993)
  • Kajakse, u regiji Ouddai, 10,000 (1983 Bender). Lovci i sakupljači.
  • Kera, uglavnom Čad, manji dio u Kamerunu. 50,523 svih.
  • Kimré, 15,000 (popis 1990) zajedno sa 700 Tchere-Aïba. naziv Kimre često se koristi i za Tobanga i Južni Gabri.
  • Kwang, 16,805 (popis 1993) s 10,000 ili više Kwang, 2,000 Mobou i 250 Aloa.
  • Lele, 26,000 (1991 UBS). različiti od plemena lele iz Demokratske Republike Kongo.
  • Mabire, možda nestali, 3 (2001 SIL), selo Oulek, provincija Guéra.
  • Mawa ili Mahwa 6,560 (2000 WCD). Većina govori shuwa arapski.
  • Mesmedje, govore masmaje, 25,727 (popis 1993). U prefekturi Batha.
  • Migaama, zvani i Dionkor i Jongor. 23,000 (popis 1991) etničkih,
  • Miltu, 272 (popis 1993).
  • Mire, 1,400 (popis 1990).
  • Mogum, 7,000 (1997 SIL), u prefekturi Guéra (na sjeveru).
  • Mokoulou ili Mukulu, 12,000 (1990 SIL) u prefekturi Guéra.
  • Mubi ili Moubi, drugačiji od Mubi (Gude) iz Kameruna i Nigerije. 35,277 (popis 1993) u 135 sela.
  • Nancere ili Nanjere, Nanjeri. 71,609 (popis 1993), u prefekturi Tandjilé.
  • Ndam, 6,500 (popis 1990).
  • Saba, u središnjem Čadu, 1,335 (2000). Ime im znači 'istok' na arapskomm, možda zbog toga što je njihov praotac Dolle došao sa istoka, a naselili su se kod planine Takung. jezik im se zove i jelkung.
  • Sarua, 2,000 (1997 SIL).
  • Sokoro, 5,000 (1994 SIL) u prefekturi Guéra. jedna skupina blizu Djebrena zove se Tunjur.
  • Somrai, 7,414 (popis 1993).
  • Tamki ili Temki su selo čiji govornici sebe izjašanjavaju kao Sokoro, no nisu im srodniji nego ostalim skupinama. Dio ih govori arapski, kenga ili saba jezicima. 500 (1999 SIL).
  • Tobanga, 30,000 (1999 SIL).
  • Torom ili Toram, 8,456 (2000) u prefekturi Salamat.
  • Tumak, 25,249 (popis 1993). Pogrešno nazivani i 'Sara Toumak'.
  • Ubi, 1,100 (1995 SIL), prefektura Guéra, blizu sela Oubi.
  • Zirenkel, 2,237 (popis1993), prefektura Guéra,

C) 'skupina sa zapada:'

Oni žive u Nigeriji.

  • Ambandi, govore jezikom piya-kwonci a sebe zovu Ambandi, 5,000 (1992).
  • Angas, govore jezikom ngas, 400,000 (1998 SIL) u državi Plateau.
  • Bolewa ili Bolawa, govore bole; 100,000 (1990).
  • Bure, 500 u državi Bauchi u jednom selu jugoistočno od grada Darazo.
  • Chakfem, ili Chakfem-Mushere, Chokfem, govore cakfem-mushere, 5,000 (1990 SIL).
  • Chip, govore jezik miship, 6,000 (1976 SIL).
  • Deno, 6,000 (1995 CAPRO).
  • Dera, 20,000 (1973 SIL). Govore dijalektima shani, shellen, gasi.
  • Fyer, 26,131 (2000 WCD) u državi Plateau.
  • Galambi ili Galambawa, jezik galambu, etničkih 21,622 (2000 WCD).
  • Gerawa ili Gera, 200,000 (1995 CAPRO).
  • Geruma, 9,029 (2000 WCD).
  • Goemai ili Ankwe, 200,000 (1995).
  • Gwandara, 27,349 (2000).
  • Hausa, 24,162,000. Nigerija (18,525,000; 1991 SIL), Burkina Faso (500; 1991 Vanderaa), Benin (?), Kamerun (23,500; 1982 SIL), Gana (?), Republika Niger (5,000,000; 1998), Sudan (489,000; 2001 Johnstone and Mandryk).
  • Jorto, 17,284 (2000), država Plateau.
  • Karekare, 150,000 do 200,000 (1993 CAPRO). Više dijalekata: jalalam (zapadni karekare), birkai, kwarta mataci.
  • Karfa, govore jezik duhwa. Država Nasarawa, 800 (1973 SIL).
  • Kholok, 2,500 (1977 Voegelin and Voegelin) u državi Taraba.
  • Kirifi ili Kirifawa, govore jezikom giiwo. 14,000 (1998 SIL) u državi Bauchi.
  • Koenoem, 3,000 (1973 SIL) u državi Plateau.
  • Kofyar, 109,943 (2000), država Plateau. Mnogo dijalekata.
  • Kubi ili Kubawa, etničkih 1,500 (1995 CAPRO) koji se služe jezikom hausa.
  • Kulere, 15,570 (1990). jezik im je drugačiji od kulere iz Obale Slonovače
  • Kupto, govore jezik kutto, 3,000 (1995). Država Bauchi.
  • Kushi, 11,000 (1995 CAPRO).
  • Kwaami ili Kwamanchi, 10,000 (1990).
  • Maha, govore jezikom maaka, 10,000 (1993) u državi Borno.
  • Montol, 21,858 (1990). Država Plateau.
  • Mundat, 1,000 (1998 SIL), država Plateau.
  • Mwaghavul ili Sura, 295,000 (1993 SIL)
  • Ngamo ili Ngamawa, 60,000 (1993).
  • Nimbari, govore jezikom nyam u tek jednom selu, Andami u državi Taraba.
  • Pero, 25,000 (1995 CAPRO) u državi Bauchi.
  • Pyapun, 17,284 (2000 WCD), država Plateau.
  • Ron ili Challa, 115,000 (1995), uključujući 20,000 Shagawu.
  • Sha, 3,000 (1998 SIL). Država Plateau.
  • Tal, 10,000 (1973 SIL), država Plateau.
  • Tambas, 3,000 (2001 Blench), država Plateau.
  • Tangale, 130,000 (1995 CAPRO) u državi Gombe.
  • Yiwom ili Gerkanchi, 14,050 (2000) u državi Plateau.

D) 'Masa'

Ova skupina također živi u Čadu i nešto u Kamerunu, to su:

  • Kado, govore herdé. 40,000 (1999 SIL).
  • Pévé, 35,720, dio je u Kamerunu. Jezik im se zove i lamé, a različit je od lamé iz Nigerije. Imenom Zime označavaju se Herdé, Ngeté, Pévé, i Mesmé.
  • Marba, 124,357 (popis 1993) u prefekturi Kélo (Čad). Dijalekt: monogoy.
  • Masana, 212,093 u Čadu i Kamerunu. neke susjedne grupe nazivaju ih "Banana"
  • Mesme ili Zime. Sebe zovu Zime. 20,120 (1993 census) u prefekturi Tandjilé.
  • Musei ili Banana, Bananna. 195,640 u Čadu i Kamerunu. Govore jezikom musey.
  • Ngete, 10,000 (1991 UBS), Čad. U prefekturi Mayo-Kebbi.
  • Zumaya, ovo pleme je nepoznatog porijekla a živi u bušu Kameruna podno vrha Mindif, gotovo nestali 25 (1987 SIL). Spominje ih Van den Berg (1997: 27).

Literatura[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]