Benin

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Republika Benin
République du Bénin
Zastava Grb
Zastava Grb
Himna
L'Aube Nouvelle
Položaj Benina
Glavni grad Porto-Novo, Cotonou1
Službeni jezik francuski
Vlada
 - Predsjednik Yayi Boni
 - Predsjednik Vlade Yayi Boni
Neovisnost Od Francuske 1. kolovoza 1960.
Površina 99. po veličini
 - ukupno 112.622 km2
 - % vode 1,8 %
Stanovništvo 94. po veličini
 - ukupno (2009) 8.791.832
 - gustoća 78,1/km2
Valuta CFA franak (100 centima)
Pozivni broj +229
Vremenska zona UTC +1
Internetski nastavak .bj
(1) Cotonou je sjedište vlade, a Porto-Novo službeni glavni grad.

Republika Benin je država u zapadnoj Africi, do 1975. zvana Dahomej. Na jugu izlazi na Beninski zaljev, dio većeg Gvinejskog zaljeva i Atlantskog oceana. Na zapadu graniči s Togom, na sjeveru s Burkinom Faso i Nigerom te na istoku s Nigerijom.

Benin ima površinu 112 622 km2 i broji oko 8 791 832 stanovnika (2009). Glavni grad Benina je Porto-Novo, dok se sjedište vlasti nalazi u gradu Cotonou. Benin nekadašnja francuska kolonija postao je samostalna država 1. kolovoza 1960. Demokratsku vladu između 1960. i 1972., zamijenila je marksističko-lenjinistička diktatura od 1972. sve do višestranačkih izbora 1991. i ponovne uspostave demokracije.

Povijest[uredi VE | uredi]

Do europske kolonizacije na području Benina nalazilo se nekoliko moćnih država (Allada na jugu i Nikki na sjeveru, a kasnije i Dahomey) koje su značajne prihode ostvarivale u trgovini robljem, uglavnom ratnim zarobljenicima. Kraljevstvo Dahomej (Dahomey) nastalo je miješanjem etničkih skupina na ravnici Abomey. Prema nekim teorijama trgovina roblja u tom dijelu Afrike uzrokovala je bijeg i seljenje različitih skupina u područje ravnice, među kojima je bila i Aja (skupina Gbe naroda) za koje se smatra da su osnovali kraljevstvo, koja se je pomiješala sa lokalnim Fon narodom (skupina plemena Gbe), te je tako nastala nova etnička skupina Dahomej.

Kraljevstvo Dahomej bilo je poznato po svojoj tradiciji. Mladi dječaci su od najranije služili starijim vojnicima i učili vojne običaje, a posebno je bila poznata "Ahosi" ("naše majke") elitna jedinica žena, koje se europski istraživačima nazivali "Amazonkama Dahomeja". Zarobljenike iz svojih vojnih pothvata su prodavali u roblje i dijelom ih prema običajima ritualno pogubljavali. Pogubljavanja i zabrana transatlantske trgovine robljem dovela je do smanjenja zarade i slabljenja kraljevstva, pa su tako od 1885. portugalski trgovački borodovi napustili priobalno područje i trgovinu.

Krajem 19. stoljeća Francuska je iskoristila slabljenje kraljevstva, te ugovorima o zaštiti i kolonijalnim ratovima pretvorila Benin u svoju koloniju, Francuski Dahomej dio kolonije Francuska Zapadna Afrika. Godine 1958. Dahomej je stekao autonomiju, a 1960. i neovisnost.

Nakon pune neovisnosti 1960. do koje je doveo Hubert Maga došlo je do podjela u oslobodilačkom pokretu i brojnih državnih udara iz kojih je kao pobjednik 1972. izašao bojnik Mathieu Kérékou. Novi je predsjednik uveo politiku utemeljenu na marksizmu-lenjinizmu s nacionalizacijama i planiranom ekonomijom. Godine 1991. Kérékou je poražen na izborima i postao je prvi crni afrički predsjednik koji je mirno sišao s vlasti nakon izbornog poraza. Vratio se na vlast nakon pobjede na izborima 1996.

Nakon ponovne pobjede 2001. Kérékou se nije kandidirao na izborima 2006., te su ga mnogi hvalili što nije pokušao promijeniti ustav kako bi dobio mogućnost ostanka na vlasti. Na izborima 2006. pobijedio je Yayi Boni.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Zemlja je izdužena u smjeru sjever-jug između rijeke Niger i Beninskog zaljeva. Reljef Benina je uglavnom ravan ili brežuljkast. Najviši vrh je Mont Sokbaro, 658 m. Većina stanovnika živi u obalnim nizinama na jugu gdje se nalaze i veći gradovi među kojima se ističu Cotonou (najveći u državi) i službena prijestolnica Porto-Novo. Sjever zemlje čine savane i sušne uzvisine.

Klima u Beninu je vruća i vlažna, godišnji prosjek padalina za obalni dio je oko 360mm. U gradu Contonou najviša prosječna temperatura je 31 °C, dok je najniža 24 °C. Benin ima dva vlažna i dva suha vremenska razdoblja godišnje. Glavno kišno razdoblje je od travnja do srpnja, a kraće je od kasnog rujna do studenoga. Glavno suho razdoblje je od prosinca do travnja, dok je kraće suho i hladnije razdoblje od srpnja od rujna.

Prema sjeveru zemlje rastu razlike u temperaturi, preko savana prema Sahelu. Suh vjetar koji puše iz Sahare koji se zove "Harmattan" puše od prosinca do ožujka, a od njega sva zelena vegatacije savane posmeđi, a nebom čitave zemlje kreće se tanak sloj prašine, čemu pridosnosi i to što poljoprivrednici u to vrijeme pale korov na svojim njivama.

Politička podjela[uredi VE | uredi]

Departmani Benina.

Benin je podijeljena na 12 departmana (fra.: départements), koji su dalje podijeljeni u ukupno 77 općina (fra.: communes). Godine 1999., prijašnjih šest departmana podijeljeni su svaki na dva, tako da ukupno danas postoje 12. Glavni gradovi pojedinih departmana još nisu određeni:

  1. Alibori
  2. Atakora
  3. Atlantique
  4. Borgou
  5. Collines
  6. Donga
  7. Kouffo
  8. Littoral
  9. Mono
  10. Ouémé
  11. Plateau
  12. Zou

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Najbrojnija etnička grupa je narod Fon (oko 50%) koji živi na jugu. Osim njega, u Beninu žive pripadnici još oko 40 etničkih skupina, među kojima su veće Aja, Yoruba, Somba i Bariba. Francuski je jezik međusobne komunikacije. Najrasprostranjenije religije su Animizam (50%), Kršćanstvo (30%) i Islam (20%).

Ekonomija[uredi VE | uredi]

Ekonomija Benina je nerazvijena, bazira se na poljoprivredi, proizvodnji pamuka, te regionalnoj trgovini. Pamuk je glavni izvozni proizvod. U planu je privlačenje stranih investicija, te razvoj turizma.

Promet[uredi VE | uredi]

Značajna morska luka za međunarodni promet je Cotonou, ujedno i jedina međunardona zračna luka. Asfaltiranim cestama Benin je povezan sa susjednim državama, zemlja je prekrivena signalom različitih mobilnih operatera, a u nekim dijelovima zemlje dostupna je i ADSL usluga.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Beninsko je gospodarstvo slabo razvijeno i temelji se na poljoprivredi za vlastitu potrošnju, uzgoju pamuka i regionalnoj trgovini. BDP je u 2004. bio oko 1.200 USD po stanovniku, mjereno po PPP-u.

Religije[uredi VE | uredi]

Prema popisu iz 2002.g. 42,8% stanovništva Benina su kršćani (27,1% rimokatolici, 5% celestialna crkva krista, 3,2% metodisti, 7,5% ostale kršćenske vjere), 24,4% su muslimani, 17,3% prakticiraju Vudu, 6% su ostale tradicionalne lokalne religiozne skupine, 1,9% ostale relgijske skupine i 6,5% tvrdi da nema religijskih uvjerenja.


P countries.png Nedovršeni članak Benin koji govori o državi treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.