Đudra

Izvor: Wikipedija

Đudra[1] (mađ. Gödre, nje. Gödring i Kedri) je selo u središnjoj južnoj Mađarskoj.

Zauzima površinu od 39,93 km četvorna.

Zemljopisni položaj[uredi | uredi kôd]

Nalazi se na 46° 17' sjeverne zemljopisne širine i 17° 59' istočne zemljopisne dužine, sjeverozapadno od Mečeka, na najsjeverozapadnijem kutu Baranjske županije, uz granicu sa Šomođskom županijom. Udaljen je desetak kilometara od sjeverozapadno smještenog Kapošvara (Kapuša) i sjeveroistočno smještenog Dumvara.

Hajmaš je 4 km jugozapadno, Kaposgyarmat je 6 km jugozapadno, Cserénfa i Szentbalázs su 6,5 km sjeverozapadno, Kaposkeresztúr je 2,5 km sjeverno, Karčalinj je 7 km sjeveroistočno, Baranyaszentgyörgy je 4 km jugoistočno, a Tormás 4,5 km jugoistočno. Szágy je 5 km jugozapadno,

Upravna organizacija[uredi | uredi kôd]

Upravno pripada Šaškoj mikroregiji u Baranjskoj županiji. Poštanski broj je 7386.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Selo je oblika jame. Naseljeno je još u brončanom dobu te u doba starog Rima. Ime ovog područja se vidi u zapisu iz 1472., Gödri, što označava jamu.

Holíčki Nijemci su utemeljili ovo selo 1745. Uzgajali su vinovu lozu i žitarice. Vina su prodavali u Beč i u Italiju.

1954. su se spojila sela Gödre i istočno smješteni Kiskeresztúr (nje. Kreuzdörf) u naselje imenom Gödrekeresztúr. Ovom naselju je dodano jugoistočno selo Gödreszentmárton 1969. Zajednički dio imena se uzelo za ime jedinstvenog naselja.

Vanjski dio današnje Đudre s jugozapadne strane, Vidákpuszta, koja je bila dijelom Gödreszentmártona je bila posjedom obitelji Siskovics.

Seosku kapelicu su podigli Nijemci, a 1773. ju je posvetio Mihály Winkler.

Stanovnici su većinom rimokatolici, a mjesni Nijemci čine 12% stanovnika.

Promet[uredi | uredi kôd]

Selo se nalazi na cestovnoj prometnici br.66.

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Đudra ima 966 stanovnika (2001.). Mađari su većina. Romi, koji u selu imaju manjinsku samoupravu, čine 7%, a Nijemci, koji u selu imaju manjinsku samoupravu, čine 12%. 88% stanovnika su rimokatolici.

Poznate osobe[uredi | uredi kôd]

  • Károly Sebestyén, filozof, povjesničar književnosti, preveo Goethea i Schiller, rodio se u ovom selu
  • József Schóber, skladatelj duhovnih pjesama, se rodio u ovom selu

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Folia onomastica croatica 14/2005. Živko Mandić: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj, (PDF)

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]