Kapošvar

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Kapošvar
Kapošvar na karti Mađarska
Kapošvar
Kapošvar
Kapošvar na zemljovidu Mađarske
Zastava Grb
Regija Južno Podunavlje
Županija Šomođska
Najbliži (veći) grad Pečuh
Površina 113,59 km²
Zemljopisne koordinate 46°22′N 17°47′E / 46.36°N 17.78°E / 46.36; 17.78Koordinate: 46°22′N 17°47′E / 46.36°N 17.78°E / 46.36; 17.78
Stanovništvo (2001.)
 - Ukupno 67.663
 - Gustoća 506,49 st./km²
Pošta 7400
Pozivni broj 82
Službena stranica www.kaposvar.hu/
Kaposvár.jpg
Pogled na centar Kapošvara iz zraka

Kapošvar,[1] Kapuš, Kapušvar[2] (mađ.: Kaposvár, njem.: Kopisch, Ruppertsberg, Ruppertsburg,, slo.: Rupertgrad srp.: Капошвар, Kapošvar, tur. Kaposvar), je grad u jugozapadnoj Mađarskoj glavni grad Šomođske županije.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Autocesta M9 pored Kapošvara

Kapošvar se nalazi u jugozapadnom dijelu Mađarske i zapadnom dijelu Panonske nizine na rijeci Kapošu. Oko grada nalaze se valoviti predjeli, koji se južnije uzdižu u planinu Meček. Klima u gradu je umjereno kontinentalna.

Od glavnoga grada Budimpešte udaljen je 186 kilometara jugozapadno, od Pečuha 60 km sjeverozapadno, a od Blatnog jezera (mađ. Balaton) 50 km južno. S Budimpeštom je povezan dobrim prometnim vezama magistralnom željezničkom prugom Budimpešta - Zagreb - Jadran, te Budimpešta – Dumvar – Pečuh. Autocestom M7 koja prolazi 20 kilometara sjeverno od grada.

Od glavnog grada Hrvatske Zagreba udaljen je 220 km[3] cestovnim pravcem, dok je od državne granice Hrvatske i Mađarske kod Barče 73 km,[4] a do Letinje 113 km. [5]

Povijest[uredi VE | uredi]

Ruševinama benediktinske opatije
Bivša vijećnica sada Zavičajni muzej
Katedrala
Bista mađarskog Kralja Stjepana I. Svetog
Željeznička stanica

Prema legendi grad je osnovan na sedam brežuljaka isto kao i Rim. Naselja na teritoriju grada su postojala još 5000 godina prije Krista. Prva naselja grade Kelti oko 400. godine prije Krista. Grad se prvi put spominje kao Kapos u osnivačkom dokumentu biskupije u Pečuhu 1009. godine. U 15. stoljeću u gradu je bila pravokutna kamena utvrda, koja je po nalogu Leopolda I. srušena.

Grad nije imao veći značaj u srednjovjekovno i osmansko vrijeme, Osmanlije su osvojile grad 1555. godine nakon pet dana opsade, a napustile su ga tek 1686. godine. Nekoliko desetljeća poslje oslobađanja od Turaka grad je postao središte novoosnovane županije Šomođ 1749. godine što je dovelo do općeg razvitka grada. Tijekom 1800-ih, grad se počeo značajno razvijati, s obzirom na važnost željezničke pruge između Budimpešte i Zagreba.

U 20. stoljeću grad je prošao bez većih posljedica tokom ratnih sukoba i u drugoj polovici stoljeća doživjeo je naglu urbanizaciju. Poslje pada komunizma i razvoja tržišta gradska privreda se našla u teškoćama zbog relativno neaktraktivnog položaja grada, zbog čega Kapošvar i danas gubi stanovništvo. Godine 1950. naselje Kaposszentjakab postaje dio grada, 1970. godine poslije prigradska naselja Kaposfüred i Tupanar (mađ. Toponár) te 1973. Turučka (mađ. Töröcské) također postaju dio grada.

Godine 1990. Kapošvar je dobio čin grada sa županijskim pravima, 1993. postao je biskupsko središte. Sveučilište u Kapošvaru osnovano je 1. siječnja 2000. godine

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Na popisu 2001. u Kapušu je živjelo 68.697 stanovnika. Većina su Mađari, a 1,7&% su Romi,. [6]

Prema podacima o broju stanovnika iz 2009. godine u gradu živi 67.663 stanovnika,[7] dok je prosječna gustoća naseljenosti 506,49 stan./km2. Manjinsku samoupravu imaju Hrvati, Nijemci, Poljaci i Romi. Prema službenome popisu stanovništva iz 2001. godine grad je imao 68.240 stanovnika sljedećeg etničkog sastava:[8]

Sastav stanovništva prema vjeroispovijesti:


Kretanje broja stanovnika[uredi VE | uredi]

Kretanje broja stanovnika 1900.-2009.

Gradovi prijatelji[uredi VE | uredi]

Izvor[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Panorama Kapošvara
Magnify-clip.png
Panorama Kapošvara
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Kapošvar