Šećerana (Beli Manastir)
| Šećerana | |
|---|---|
  Šećerana Šećerana na zemljovidu Hrvatske | |
| Država |  Hrvatska
|
| Županija | Osječko-baranjska |
| Općina/Grad | Beli Manastir |
| Najbliži (veći) grad | Beli Manastir |
| Površina | 3,91 km² |
| Nadmorska visina | 100 m |
| Zemljopisne koordinate | 45°47′04″N 18°35′27″E / 45.784464°N 18.590927°E |
| Stanovništvo (2001.) | |
| - Ukupno | 559 |
| - Gustoća | 161 st./km² |
| - Broj domaćinstava | 212 |
| Broj stanovnika Šećerana (Beli Manastir, Osječko-baranjska) [uredi] | |
| 2001. | 559 |
| 2011. | 540 |
| 2021. | 461 |
Izvor: Državni zavod za statistiku RH Podatci sukladni popisu od 22. rujna 2022. | |
| Pošta | 31300 Beli Manastir |
| Pozivni broj | 031 |
| Autooznaka | BM |
Šećerana (mađ. Cukorgyár, srp. Шећерана), naselje u Gradu Belom Manastiru Osječko-baranjske županije (Republika Hrvatska).
Zemljopisni položaj[uredi | uredi kôd]
Šećerana je smještena u sjeverozapadnom dijelu Baranje, u mikroregiji Karašičke aluvijalne nizine Istočnohrvatske ravnice. Udaljena je 4 km od gradskog naselja Belog Manastira, 36 km sjeverno od Osijeka i 25 km južno od grada Mohača u Mađarskoj (14 km od graničnog prijelaza Duboševica), na nadmorskoj visini od 100 m. Nalazi se na križištu županijske ceste Ž4036 (Šećerana - D7), lokalne ceste L44008 (Šumarina /Ž4035/ - Šećerana - Ž4036) i nerazvrstanih cesta.
Stanovništvo[uredi | uredi kôd]
Na popisima stanovništva Šećerana se iskazuje od 1948. godine. Otada se broj stanovnika kretao ovako: 334 (1948.), 431 (1951.), 606 (1961.), 622 (1971.), 623 (1981.), ??? (1991.), 559 (2001.).
| broj stanovnika | 334 | 431 | 606 | 622 | 623 | 729 | 559 | 540 | 461 | ||||||||
| 1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
Povijest[uredi | uredi kôd]
Naselje Šećerana razvilo se oko Tvornice šećera, koja je osnovana početkom 20. stoljeća. Ta tvornica sve do zatvaranja bila je u sastavu kombinata PIK Belja.
Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]
Gospodarsku osnovu Šećerane čine ratarstvo i stočarstvo. Sve do 90-ih godina 20. stoljeća vrlo je značajna i proizvodnja šećera. Nakon zatvaranja Tvornice šećera, u njenim se pogonima razvija škrobara.
Kultura[uredi | uredi kôd]
Obrazovanje[uredi | uredi kôd]
- Osnovna škola "Šećerana"
- Dječji vrtić "Cvrčak"
- Športsko ribolovno društvo "Šaran" Šećerana
Znamenitosti i zanimljivosti[uredi | uredi kôd]
- Pripada Župi Uzvišenja Svetoga Križa iz Branjinog Vrha, Baranjski dekanat Đakovačke i srijemske biskupije.
- Šećeransko jezero
Šport[uredi | uredi kôd]
U Šećerani je od 1932. godine postojao nogometni klub "Jadran",[1] ali je zbog neimaštine postao neaktivan[2]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ NK Jadran Šećerana, Beli Manastir, Šećerana Moja tvrtka, Tražilica tvrtki za Hrvatsku
- ↑ http://www.glas-slavonije.hr/258986/11/Baranjska-Secerana-Nekad-najveci-industrijski-pogon-danas-je-zaboravljen
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
Nedovršeni članak Šećerana (Beli Manastir) koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
| |||||||
.gif){kind=small}