Prijeđi na sadržaj

Šestine

Koordinate: 45°50′N 15°53′E / 45.833°N 15.883°E / 45.833; 15.883
Izvor: Wikipedija
Šestine

Crkva sv. Mirka
Država Hrvatska
Županija Grad Zagreb

Površina
 • Ukupna935,08 ha[1]
Visina273 m[1]
Koordinate45°50′N 15°53′E / 45.833°N 15.883°E / 45.833; 15.883

Stanovništvo (2011.)
 • Entitet3514[1]

Poštanski broj10000
Zemljovid
Spomenik Anti Starčeviću
Kulmerovi dvori
Šestinski kišobrani na zagrebačkoj tržnici Dolac

Šestine su zagrebačko gradsko naselje. Nalaze se na južnim obroncima Medvednice. Šestine upravno pripadaju gradskoj četvrti Podsljeme. Cijelo naselje čini jedan mjesni odbor. Taj mjesni obor jedan je od pet mjesnih odbora Podsljemena. Površina mjesnog odbora iznosi 935,08 ha. Prema popisu stanovništva iz 2011., Šestine su imale 3514 stanovnika.[1][2]

Na području Šestina nalaze se dvije park-šume: Šestinski dol i Zamorski breg – Šestinski vrt.

Šestine su dobile ime po šestini, obliku feudalne rente koja se davala šestoga dana u tjednu.[3]

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Šestine su se počele razvijati u 13. stoljeću, nakon izgradnje utvrde Medvedgrad. Kao samostalna župa spominje se od 1673., a kao samostalna općina 1893.[3]

Znamenitosti

[uredi | uredi kôd]

Crkva sv. Mirka

[uredi | uredi kôd]

Crkva sv. Mirka spominje se 1240. Tijekom povijesti više je puta dograđivana, a svoj današnji izgled dobila je 1909.[1] Uvrštena je u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.[4] Kraj crkve nalazi se mjesno groblje. Na njemu je pokopan Ante Starčević kraj čijeg se groba nalazi spomenik iz 1903. Spomenik je djelo Ivana Rendića.[3]

Kulmerovi dvori

[uredi | uredi kôd]

Kulmerove dvore izgradio je Stjepan Gregorijanec u drugoj polovici 16. stoljeća. Kulmerovi dvori bili su posjed nekoliko vlastelinskih obitelji, najprije Zrinskih i Čikulina, a kasnije posjed Sermagea i Kulmera. Potonji su u 19. stoljeću povećali i preuredili Kulmerove dvore. Godine 1945. Kulmerovi dvori su devastirani te nacionalizirani. Od 1999. nalaze se u vlasništvu Agrokora.

Promet

[uredi | uredi kôd]

Kroz Šestine prolazi autobusna linija 102 (Britanski trg – Mihaljevac).

Obrazovanje

[uredi | uredi kôd]
  • Osnovna škola Šestine – osnovana je 1863. godine zahvaljujući naporima grofa Miroslava Kulmera, Ljudevita pl. Raiznera, velikog suca županije zagrebačke, i kanonika prvostolne crkve zagrebačke, Franje Hauzera, koji su bili njeni veliki dobrotvori.[5]

Kultura

[uredi | uredi kôd]

Šestinski kišobran

[uredi | uredi kôd]

Šestinski kišobran tradicijski je kišobran. Dio je šestinske narodne nošnje. Šestinski kišobran ima oznaku „Izvorno hrvatskoHrvatske gospodarske komore.[6]

Šestinska nošnja

[uredi | uredi kôd]
Narodna nošnja Šestina i Remeta izložena u Etnografskom muzeju

O njezinom porijeklu ne zna se mnogo. Posebnost joj daje crveni vez na muškim i ženskim rubačama i na taj način čini potpuni kontrast s grubim lanenim platnom.[7]

Sport

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. a b c d e Šestine – naselje na obroncima Medvednice, ZGportal, pristupljeno 8. listopada 2021.
  2. 4. Mjesni odbor Šestine, Grad Zagreb Mjesna samouprava, pristupljeno 8. listopada 2021.
  3. a b c Šestine, Hrvatska enciklopedija, pristupljeno 7. listopada 2021.
  4. Crkva sv. Mirka, Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, pristupljeno 8. listopada 2021.
  5. Osnovna škola Šestine Zagreb – Povijest. os-sestine-zg.skole.hr. Pristupljeno 16. svibnja 2023.
  6. Šestinski kišobrani, Kišobrani Cerovečki, pristupljeno 8. listopada 2021.
  7. ŠESTINSKA NARODNA NOŠNJA. Narodni.NET. 13. siječnja 2012. Pristupljeno 16. svibnja 2023.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Šestine