Šumski čistac
| Šumski čistac | |
|---|---|
 Šumski čistac | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Plantae |
| Divizija: | Tracheophyta |
| Razred: | Magnoliopsida |
| Red: | Lamiales |
| Porodica: | Lamiaceae |
| Rod: | Stachys |
| Vrsta: | S. sylvatica |
| Dvojno ime | |
| Stachys sylvatica L. | |
| Baze podataka | |
Šumski čistac (lat. Stachys sylvatica) je biljka iz porodice Lamiaceae. Raste u Europi i Zapadnoj Aziji. Kod nas raste po šumama.
Uporaba u narodnoj medicini[uredi | uredi kôd]
U prošlosti se biljka korištena za giht, bolesti želuca i jetre. Pripravci biljke imaju sedativni učinak na središnji živčani sustav, smanjuju krvni tlak, povećavaju tonus i ojačavaju kontrakcije maternice, poput preparata ražove glavnice i jačaju kontrakcije srca. Pripravci su korišteni i u ginekološkoj praksi u postpartum periodu (za krvarenje i atoniju maternice), kao i za krvarenja maternice različitih uzroka.
Jestivost[uredi | uredi kôd]
Mlada biljka je jestiva a jestivi su i cvjetovi.[1]
Sastav[uredi | uredi kôd]
Nadzemni dio biljke sadrži betainske derivate - stahidrin, betonicin, turicin, trigonelin. Osim toga, sadrži kolin, alantoin, kao i tanine, smole, eterično ulje, askorbinsku kiselinu (0,085%) i organske kiseline. U sjemenu je pronađeno masno ulje (28,15%).
Proizvodnja eteričnog ulja iz cvjetnih izbojaka od 0,05%. U suhom cvijeću, lišću i gornjem dijelu stabljike, ona sadrži 0,08%, u svježim - 0,23-0,38%.[2]
Dodatna literatura[uredi | uredi kôd]
Ruprecht Düll, Herfried Kutzelnigg: Taschenlexikon der Pflanzen Deutschlands. 7. Auflage, Quelle & Meyer-Verlag, 2011, ISBN 978-3-494-01424-1
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
https://pfaf.org/user/Plant.aspx?LatinName=Stachys+sylvatica
