Prijeđi na sadržaj

Švedski Finci

Izvor: Wikipedija
Švedski Finci
ruotsinsuomalaiset
sverigefinnar
Zastava švedskih Finaca
Ukupno pripadnika
426 000 – 712 000 (procjena)
Važnija područja naseljavanja
Stockholm 46,927 [1]
Göteborg 20,372
Eskilstuna 12,072
Västerås 11,592
Södertälje 10,722
Jezik
finski jezik, švedski jezik
Vjeroispovijest(i)
luteranizam
Povezane etničke skupine
Finci, Saami

Švedski Finci (finski: ruotsinsuomalaiset; švedski: sverigefinnar) nacionalna su manjina u Švedskoj koja govori finskim jezikom.[2]

Etnički Finci predstavljaju relativno velik udio švedskog stanovništva. Osim manjeg broja Finaca koji već više naraštaja žive u Švedskoj, oko 426 000 stanovnika Švedske (4,46 % stanovništva, 2012.) rođeno je u Finskoj ili ima barem jednog roditelja koji je rođen u Finskoj.[3] Godine 2017. taj je broj porastao na 720 000 stanovnika.[4] Kao i švedskim, finskim se na obje strane Botničkog zaljeva govori od kasnog srednjeg vijeka. Uslijed švedskih vojnih pohoda u Finsku u 13. stoljeću, Finska je postepeno uklopljena u Švedsku, a Finci postali dijelom švedskog društva. Već je u 15. stoljeću znatan dio stanovnika Stockholma govorio finskim, ukupno 4 % u 18. stoljeću.[5] Finska je dijelom Švedske bila sve to 1809. godine, kada je mirovnim ugovorom nakon Finskog rata područje istočno od rijeke Torne pripalo Ruskom Carstvu.

Tijekom Drugog svjetskog rata, 70 000 finske djece evakuirano je iz Finske. Većina je evakuirana tijekom Zimskog rata i Nastavljenog rata, a oko 20 % djece ostalo je u Švedskoj i po završetku ratovanja. Uz pomoć Nordijske unije putovnica, 1950-ih i 1960-ih godina velik je broj Finaca emigrirao u Švedsku. Godine 2015. u Švedskoj je živjelo 156 045 finskih imigranata.[6]

Nacionalna manjina švedskih Finaca, kojoj su švedskim zakonom omogućena posebna prava za korištenje finskoga, tipično ne uključuje Fince čiji je materinji jezik švedski (šv. finlandssvenskar, »finski Šveđani«). Važno je napomenuti i da se govornici meänkielija smatraju zasebnom jezičnom manjinom u Švedskoj.[7]

Povezani članci

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Ruotsinsuomalaiset. Inačica izvorne stranice arhivirana 19. prosinca 2007.
  2. Ds 2001:10 Mänskliga rättigheter i Sverige. The Government of Sweden. str. 20. Inačica izvorne stranice arhivirana 19. siječnja 2022. Pristupljeno 23. veljače 2017.
  3. Fler med finsk bakgrund i Sverige. Sveriges Radio. Sverige Radio. 22. veljače 2013. Inačica izvorne stranice arhivirana 12. lipnja 2018. Pristupljeno 2. ožujka 2013.
  4. Vuonokari, Kaisa; Laitinen, Merja; Karlsson, Veronica. 24. veljače 2017. Ruotsissa on nyt 719 000 suomalaistaustaista. Inačica izvorne stranice arhivirana 28. svibnja 2023. Pristupljeno 10. srpnja 2023. Prenosi sverigesradio.se
  5. SOU 2005:40 Rätten till mitt språk (del 2) (švedski). SOU 2005:40. str. 217–218. Inačica izvorne stranice arhivirana 25. siječnja 2022. Pristupljeno 23. veljače 2017.
  6. Finland och Irak de två vanligaste födelsälnderna. Statistics Sweden. 2005. Inačica izvorne stranice arhivirana 22. rujna 2017. Pristupljeno 23. veljače 2017.
  7. Nationella minoriteter. The Government of Sweden. 24. rujna 2014. Inačica izvorne stranice arhivirana 26. veljače 2017. Pristupljeno 23. veljače 2017.