Žuta vučja stopa
| Žuta vučja stopa | |
|---|---|
 Žuta vučja stopa | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Plantae |
| Divizija: | Tracheophyta |
| Razred: | Magnoliopsida |
| Red: | Piperales |
| Porodica: | Aristolochiaceae |
| Rod: | Aristolochia |
| Vrsta: | A. clematitis |
| Dvojno ime | |
| Aristolochia clematitis L. | |
| Baze podataka | |
Žuta vučja stopa (divlji jabučnjak, vučja jabučica, lat. Aristolochia clematitis) otrovna je biljka iz porodice kopitnjakovke (Aristolochiaceae). Sadrži otrovnu aristolohijsku kiselinu. Nekada je korištena kao ljekovita biljka, no danas je njena uporaba napuštena.
Opis[uredi | uredi kôd]
Biljka naraste do najviše 100 cm visine. Listovi su srcoliki. Cvijeće blijedo žuto, plodovi crne kapsule.
Sastav[uredi | uredi kôd]
Korijen sadrži alkaloide aristolohin i magnoflorin,eterično ulje,gorke i taninske tvari te aristolohijsku kiselinu.Aristolohin i aristolohijska kiselina prisutni su i u listovima,kao i organske kiseline,saponini i karotin.U sjemenkama aristolohin,aristolohijska kiselina i masno ulje.[1]
Dodatna literatura[uredi | uredi kôd]
Wilfort,R- Ljekovito bilje i njegova upotreba,Zagreb 1989.
Forenbacher,S. Otrovne biljke i biljna otrovanja životinja,Zagreb 1998.
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
https://www.plantea.com.hr/zuta-vucja-stopa/
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Maznev,N. Enciklopedija lekarstvenih rastenij,Moskva 2004.,str.221
- Kopitnjakovke
- Otrovne biljke
- Flora Albanije
- Flora Austrije
- Flora Baleara
- Flora Baltičkih država
- Flora Belgije
- Flora Bjelorusije
- Flora Bugarske
- Flora Češke
- Flora Francuske
- Flora Grčke
- Flora Hrvatske
- Flora Italije
- Flora Zakavkazja
- Flora Kazahstana
- Flora Korzike
- Flora Krima
- Flora Mađarske
- Flora Nizozemske
- Flora Njemačke
- Flora Poljske
- Flora Rumunjske
- Flora Rusije
- Flora Sicilije
- Flora Sjevernog Kavkaza
- Flora Slovačke
- Flora Španjolske
- Flora Švicarske
- Flora Turske
- Flora Ukrajine