Aare

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Aare
Bern luftaufnahme.png
Aara u Bernu.
Duljina 288,24 km
Nadm. visina izvora 2310 m
Prosječni istjek 590 m³/s
Površina porječja 17.780 km²
Izvor Ledenjak Oberaar i Ledenjak Unteraar, Švicarska
Ušće Rajna kod Koblenza, Švicarska
Pritoci Lütschine, Kander, Gürbe, Saane, Zihl, Dünnern, Zulg, Emme, Önz, Murg, Pfaffneren, Wigger, Suhre, Bünz, Reuss, Limmat, Surb
Države Švicarska
Gradovi Bern, Thun, Biel/Bienne
Slijev sjevernomorski
Ulijeva se u Rajnu
Plovna od − do od Nidau do Solothurn

Aare ili Aar (Arole, "Arol") najduža je rijeka koja od izvora do ušća protiče samo kroz Švicarsku. Ulijeva se u rijeku Rajnu.

Opis[uredi VE | uredi]

Najveći je švicarski pritok Rajne, dug 288,24 km; porječje mu je među Jura gorjem te Berninskim i Glarnskim Alpama površine 17.780 km2, te je najveće u Švicarskoj (2/3 cijele zemlje).

Nastaje otapanjem gornjeg i donjeg Aarskog ledenjaka (Aargletscher), koji se sastaju kod klanca Grimsel. Poslije slapa Handeck (46 m) teče kroz gornju i donju dolinu Hasli, protječe Brienčko jezero, prošavši mjesto Interlaken utječe u Thunersko jezero, iz kojeg izlazi kod mjesta Thun, dotiče se Berna, iza kojeg okreće na sjevero-istok, te dotičući se gradova Solothurna, Oltena i Aaraua kod Koblenza (preko Landshuta) sliva se u Rajnu.

Radi zaštite od poplava kanaliziran je kod Meiringena, među Bernom i Thunerskim jezerom, oko Bielerskog jezera (Nidau-Kanal) itd. Plovan je od grada Thuna. Na cijelom se tijeku upotrebljava za industrijski pogon. Glavni pritoci: Saana i Zihl s lijeva, Emme, Reuss i Limât s desna.

Izvori[uredi VE | uredi]

Nuvola apps bookcase.pngOvaj članak uključuje tekst iz Hrvatske enciklopedije, objavljivane od 1941. do 1945. godine, koja je javno dobro.


Vajske poveznice[uredi VE | uredi]

Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Aar


Icon river tributary L.svg Nedovršeni članak Aare koji govori o rijeci treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.