Rajna

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Rajna. Za djelo Victora Hugoa, pogledajte Rajna (Hugo).
Rajna
Flusssystemkarte Rhein 03.jpg
Duljina 1230 km
Nadm. visina izvora 2,345 m
Prosječni istjek 2,300 m3/s
Površina porječja 185 000 km2
Izvor Vorderrhein
Države Švicarska, Lihtenštajn, Austrija, Njemačka, Francuska, Nizozemska
Gradovi Basel, Strasbourg, Karlsruhe, Mannheim, Ludwigshafen, Wiesbaden, Mainz, Koblenz, Bonn, Köln, Düsseldorf, Utrecht, Rotterdam
Ulijeva se u Sjeverno more
Loreley stijena u njemačkoj pokrajini Porajnje i Falačka

Rajna (njem. Rhein, fr. Rhin) je europska rijeka, jedna od najprometnijih i najznačajnijih vodenih prometnica Europe. Od izvora do ušća duga je oko 1.230 km, od toga su plovna 833 km. Izvire u švicarskim Alpama, a nastaje spajanjem dvaju manjih tokova: Vorderrhein (prednja Rajna) i Hinterrhein (stražnja Rajna). Protječe kroz Švicarsku, Lihtenštajn, Austriju, Njemačku, Francusku i Nizozemsku, gdje se ulijeva u Sjeverno more.

Izvor imena je u korijenu reie indoeuropskog prajezika u značenju "kretati se, teći, prolaziti", a Gali su je zvali Renos u gotovo istom značenju.

Rajna i Dunav su formirali većinu unutarnje sjeverne granice Rimskog Carstva, a sve od tih dana, Rajna je vitalan plovni put koji je služio za trgovinu robom duboko u unutrašnjost. Mnoge prapovijesne utvrde i srednjovjekovni dvorci duž Rajne svjedoče o njenoj važnosti kao plovnog puta. Riječni promet se mogao zaustaviti na tim lokacijama, najčešće u svrhu prikupljanja cestarine od strane države koja je kontrolirala taj dio rijeke. Također je služila u obrambene svrhe te je bila osnovom za regionalne i međunarodne granice.

Dolina gornjeg srednjeg toka Rajne[uredi VE | uredi]

Dolina gornjeg srednjeg toka Rajne

Flag of UNESCO.svg Svjetska baštinaUNESCO
Dolina gornjeg srednjeg toka Rajne
Flag of Germany.svg
Godina uvrštenja: 2002. (26. zasjedanje)
Vrsta: Kulturno i prirodno dobro
Mjerilo: ii, iv, v
Ugroženost: ne
Poveznica: http://whc.unesco.org/en/list/1066 UNESCO

Ždrijelo Rajne je popularan naziv za gornju srednju dolinu Rajne, 65 km dugom dijelu rijeke između Bingena am Rhein i Koblenza u Njemačkoj. Taj dio je upisan na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi u lipnju 2002. god. zbog jedinstvene kombinacije geoloških, povijesnih, kulturnih i industrijskih razloga.

Srednja dolina Rajne je izvanredan organski i kulturni krajolik, čiji je karakter određen, ne samo geomorfološkim i geološkim sastavom, nego i ljudskim djelovanjem, kao što su naselja, prometne infrastrukture i privreda, kroz više od dvije tisuće godina. Ona je tijesno povezana s poviješću i legendama, i stoljećima je snažno utjecala na brojne pisce, umjetnike i skladatelje.

Rijeka je bila važan trgovački put u Srednjoj Europi od prapovijesti kada je niz malih naselja nastao na obalama. Ograničene veličine, mnogi od ovih starih gradova zadržali su svoj povijesni karakter. Povećanjem bogatstva, pojavili su se i mnogi dvorci i dolina je postala središnja regija Svetog Rimskog Carstva. Oblast je bila središte Tridesetogodišnjeg rata, što je ostavilo mnoge dvorce u ruševinama, dans atrakcije za krstarenje brodovima koji prate rijeku. Jedno vrijeme bila je granica Francuske, a u 19. stoljeću postala je dio Pruske i postala je bitna slika krajolika Njemačke.

Ovaj dio Rajne ima značajan folklor, kao što je legendarni dvorac na Rajni u koji se smješta Wagnerova opera Götterdämmerung. Anualni festival Rajna u plamenu je spektakularni vatromet u Sankt Goaru u rujnu i Koblenzu u kolovozu, koji se najbolje vide s jednog iz konvoja brodova na rijeci.

Pritoke[uredi VE | uredi]

  • Thur, rijeka u Švicarskoj

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke na temu: Rajna.

Koordinate: 51°58′52″N 4°5′35″E / 51.98111°N 4.09306°E / 51.98111; 4.09306 (North Sea-Rhine)


Icon river tributary L.svg Nedovršeni članak Rajna koji govori o rijeci treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.