Acola

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Acola
Azolla filiculoides
Azolla filiculoides
Sistematika
Carstvo: Plantae
Divizija: Pteridophyta
Razred: Polypodiopsida
Red: Salviniales
Porodica: Salviniaceae
Rod: Azolla
Lamarck

Acola (lat. Azolla) je rod od sedam vrsta vodenih paprati iz porodice Salviniaceae. U usporedbi s uobičajenim papratnjačama, izuzetno su male veličine i uvelike se razlikuju po izgledu, te više nalikuju na Lemnoideae ili neke mahovine. Azolla filiculoides jedna je od samo dvije vrste paprati za koje je objavljen referentni genom.[1]

Azolla snimljena na Filipinima

Azolla se smatra invazivnom biljkom u močvarama, slatkovodnim jezerima i jarcima. Može značajno izmijeniti vodene ekosustave i biološku raznolikost.[2]

Vrste[uredi | uredi kôd]

Sekcija Rhizosperma[uredi | uredi kôd]

Sekcija Azolla[uredi | uredi kôd]

Crtež Azolle filiculoides. Gornji zeleni listovi vrše fotosintezu, a donjima nedostaje klorofil.
Izvori:[6][7][8][9]

Iz fosilnih zapisa poznato je najmanje šest izumrlih vrsta:

Ekologija[uredi | uredi kôd]

Azolla pokriva rijeku Canning, Zapadna Australija
Azolla na rijeci Canning, Zapadna Australija

Azolla je visoko produktivna biljka. Udvostručuje svoju biomasu za 1,9 dana ili više,[12] ovisno o uvjetima, a prinos može doseći 8-10 tona svježe tvari/ha na azijskim poljima riže. Za Azolla pinnata u Indiji zabilježeno je 37,8 t svježe mase po ha (2,78 t DM/ha suhe mase) (Hasan i sur., 2009.).[13]

Invazivna vrsta[uredi | uredi kôd]

Ova je paprat unesena u druge dijelove svijeta, poput Ujedinjenog Kraljevstva, gdje je na nekim područjima postala štetnik. Iako je tropska biljka, prilagodila se hladnijoj klimi. Pokrivači azole mogu biti debljine do 30 cm i pokrivati 100% vodene površine, sprječavajući lokalne insekte i vodozemce da dođu do površine.[14]

Važnost u paleoklimatologiji[uredi | uredi kôd]

Studija arktičke paleoklimatologije izvijestila je da je Azolla možda imala značajnu ulogu u preokretanju povećanja efekta staklenika koji se dogodio prije 55 milijuna godina zbog čega se regija oko sjevernog pola pretvorila u vruće, tropsko okruženje. Ovo istraživanje koje je proveo Institut za biologiju okoliša na Sveučilištu u Utrechtu ukazuje da su masivne mrlje Azolle koje su rasle na (tada) slatkovodnoj površini Arktičkog oceana trošile dovoljno ugljičnog dioksida iz atmosfere da bi globalni efekt staklenika mogao pasti, što je na kraju uzrokovalo stvaranje ledenog pokrivača na Antarktici i trenutno "razdoblje ledenjaka" u kojem smo još uvijek nalazimo.

Bioremedijacija[uredi | uredi kôd]

Azolla može ukloniti krom, nikal, bakar, cink i olovo iz otpadnih voda. Također može ukloniti olovo iz otopina koje sadrže 1000-100 ppm.[15]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Li, Fay-Wei (2. srpnja 2018.). "Fern genomes elucidate land plant evolution and cyanobacterial symbioses" (engl.). Nature Plants 4 (7): 460–472 
  2. (2017) Invasive Plant Species of the World: A Reference Guide to Environmental Weeds.
  3. A morphological taxonomic revision of Azolla Lam. section Rhizosperma (Mey.) Mett. (Azollaceae) pristupljeno 17. studenog 2020
  4. Plants of the World online pristupljeno 17. studenog 2020
  5. Plants of the World online pristupljeno 18. studenog 2020
  6. Evrard, C. (2004). "Taxonomy of the American Azolla species (Azollaceae): A critical review". Systematics and Geography of Plants 74: 301–318 
  7. "Name - Azolla Lam. subordinate taxa". Tropicos. Missouri Botanical Garden. http://www.tropicos.org/NameSubordinateTaxa.aspx?nameid=40023609 Pristupljeno 19. veljače 2010. 
  8. "Query Results for Genus Azolla". IPNI. http://www.ipni.org:80/ipni/advPlantNameSearch.do?find_genus=Azolla&find_rankToReturn=spec&output_format=normal&query_type=by_query&back_page=plantsearch Pristupljeno 19. veljače 2010. 
  9. Hussner, A. (2006). "NOBANIS -- Invasive Alien Species Fact Sheet -- Azolla filiculoides". Online Database of the North European and Baltic Network on Invasive Alien Species. http://www.nobanis.org/files/factsheets/Azolla_filiculoides.pdf Pristupljeno 19. veljače 2010. 
  10. Arnold, C.A. (1955). "A Tertiary Azolla from British Columbia". Contributions from the Museum of. Paleontology, University of Michigan 12 (4): 37–45. http://deepblue.lib.umich.edu/bitstream/2027.42/48289/2/ID129.pdf 
  11. Vajda, V (2005). "A new Maastrichtian-Paleocene Azolla species from Bolivia, with a comparison of the global record of coeval Azolla microfossils". Alcheringa: An Australasian Journal of Palaeontology 29 (2): 305–329 
  12. Iwao Watanabe, Nilda S.Berja (1983). "The growth of four species of Azolla as affected by temperature". Aquatic Botany 15 (2): 175–185 
  13. "Hasan, M. R. ; Chakrabarti, R., 2009. Use of algae and aquatic macrophytes as feed in small-scale aquaculture: A review. FAO Fisheries and Aquaculture technical paper, 531. FAO, Rome, Italy". fao.org/. http://www.fao.org/docrep/012/i1141e/i1141e00.htm Pristupljeno 18. kolovoza 2014. 
  14. Invasive non-native species (UK) – Water fern – Inside Ecology
  15. (1998-01-08) Bioremediation Technologies: Principles and Practice.
Commons-logo.svgU Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Azolla
Wikispecies-logo.svgWikivrste imaju podatke o: Azolla