Ada (programski jezik)

Izvor: Wikipedija
Za druga značenja pogledajte Ada (razdvojba).
Ada
Pojavio se:1983.
Dizajnirao:Ada1983: Jean Ichbiah
Ada1995: Tucker Taft
Ada2005: Tucker Taft
Posljednje izdanje:Ada 2005 / 2007.
Dijalekti:Ada 83, Ada 95, Ada 2005
Pod utjecajem:ALGOL 68, Pascal, C++ (Ada 95), Smalltalk (Ada 95), Java (Ada 2005)
Utjecao na:C++, Eiffel, PL/SQL, VHDL, Ruby, Java

Ada je programski jezik visokog nivoa, zasnovan na Pascalu. Krajem sedamdesetih godina 20. stoljeća, projektirao ga je tim Ministarstva obrane SAD-a, kojeg je vodio Jean Ichbiah (CII Honeywell Bull), s ciljem da bude primarni programski jezik ovog ministarstva.

Ada je dobila ime po Adi Lovelace (1815. – 1852.), koju se često smatra prvom programerkom.

Ada je ANSI i ISO standard (Reference Manual for the Ada Programming Language, ANSI/MIL-STD-1815A-1983)

"Dijalekti" ovog jezika su Ada 83, Ada 95, Ada 2005.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Ada je dizajnirana kao odgovor na zahtjev da se napravi zajednički jezik višeg nivoa za sve obrambene aplikacije. U natjecanju za novi jezik pobijedio je tim Jean Ichbiaha u "Honeywell Bull"-u.

Ada prethodi otkriću objektno orijentiranog programiranja. Međutim, ona podržava mnoge strategije OO dizajna i pruža podršku za konstrukciju apstraktnih tipova podataka (objektno orijentirana Ada - "Ada 95").

Ada je utjecala na stvaranje sljedećih jezika: ALGOL 68, Pascal, C++, Smalltalk, Java, PL/SQL, VHDL.

Svojstva jezika i sintaksa[uredi | uredi kôd]

Bitno svojstvo Ade je "multitasking" ili "multithreading". "Multitasking" omogućava multiprogramiranje jednom korisniku tako što mu omogućava istovremeno izvršavanje većeg broja programa.

Sintaksa je jednostavna, konzistentna i čitljiva. Na primjer "if x > 0 then y := 0; end if;" dakle, nepravilno bi bilo "if x > 0 then y := 0;" završetak mora biti s "end if;".

"Hello, world!"[uredi | uredi kôd]

with Ada.Text_IO; 
 
procedure Hello is
begin
  Ada.Text_IO.Put_Line("Hello, world!");
end Hello;