Ahurjansko jezero
| Ahurjansko jezero arm. Ախուրյանի ջրամբար; tur. Arpaçay Baraj Gölü | |
|---|---|
| Jezero • akumulacijsko jezero | |
 | |
| Etimologija | rijeka Ahurjan |
| Položaj | |
| Koordinate | 40°37′43″N 43°42′37″E / 40.628501°N 43.710236°E |
| Smještaj | Armensko-turska granica |
| Države | ARM,TUR |
| Obalni gradovi |  Aghin |
| Fizikalne osobine | |
| Duljina | 20 km |
| Dubina | |
| • Najveća | 59 m |
| Površina | 54 km2 |
| Zapremina | 0.525 km3 |
| Nadm. visina | 1600 m |
| Rijeke i otoci | |
| Pritoci | Ahurjan |
| Odlijeva se u | Ahurjan |
| Slijev | Kaspijski |
  Ahurjansko jezero Ahurjansko jezero na zemljovidu Armenije  | |
Ahurjansko jezero (arm. Ախուրյանի ջրամբար; tur. Arpaçay Baraj Gölü) je akumulacija na rijeci Ahurjan, na granici Armenije i Turske.[1][2] Akumulacija ima površinu od 54 km² i volumenom od 525 milijuna m3[1][2] To je jedan od najvećih akumulacija na Kavkazu, iako je manji od akumulacije Mingachevir i akumulacije Shamkir u Azerbajdžanu.
Voda jezera se koristi za navodnjavanje u armenskim pokrajinama Aragacotn, Armavir i Širak.[2] Voda koja se koristi u Turskoj za navodnjavanje (70 000 ha poljoprivrednih površina) u pokrajinama Kars i Ardahan.[3]
Temelj[uredi | uredi kôd]
Dana 25. travnja 1963. Turska i Sovjetski Savez (u čijem je sastavu tada bila Armenija) potpisali su sporazum o izgradnji brane na rijeci Ahurjan i reguliranju protoka četiriju rijeka u akumulacijsko jezero.[1][4] Građena je između 1975. i 1980. [5], a počela je s radom 1980.[1]
Onečišćenje[uredi | uredi kôd]
Prema armenskim istraživačima, "vodovodni sustav zagađen je teškim metalima i različitim toksičnim materijalima".[1]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ a b c d e Soghoian, Yeranuhi. 8. svibnja 2009. Pollution in Border Reservoir Worries Armenia. Institute for War & Peace Reporting. Inačica izvorne stranice arhivirana 13. srpnja 2019. Pristupljeno 1. kolovoza 2013.
- ↑ a b c Հայաստանի Հանրապետության Ֆիզիկաաշխարհագրական օբյեկտների համառոտ տեղեկատու-բառարան [Dictionary of Physical-Geographic Objects in the Republic of Armenia] (PDF) (armenski). State Committee of the Real Estate Cadastre. 2007. str. 7. Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 17. svibnja 2018. Pristupljeno 1. kolovoza 2013.
- ↑ DSİ. Inačica izvorne stranice arhivirana 3. ožujka 2016. Pristupljeno 7. ožujka 2014.
- ↑ Sedat Laçiner; Mehmet Özcan; İhsan Bal. 2010. USAK Yearbook of International Politics and Law 2010, Vol. 3. USAK Books. str. 232. ISBN 9786054030262
- ↑ Agro.am Շիրակի մարզի ջրային ռեսուրսների գյուղատնտեսական արդյունավետ օգտագործումը բերքատվության բարձրացման նպատակով (armenski). AgroWeb Armenia. Pristupljeno 9. kolovoza 2013.