Akt
 | | Ovo je razdvojbena stranica. Pomaže u orijentaciji tako da popisuje sve stranice koje dijele isti naslov. Ako Vas je poveznica iz nekoga članka poslala ovamo, možda biste željeli vratiti se i ispraviti ju da pokazuje izravno na željenu stranicu. |
Akt (lat. actus čin, spis; golo tijelo) je općenito sinonim za neku radnju, spis, djelo, čin.[1] Na talijanskom (atto) i engleskom (act) ima još značenja.
- U filozofiji, kod Aristotela akt znači „razvijenu zbiljnost”; nadalje u skolastici. U bíti akta, po tumačenju neoskolastike, leži obilje mogućnosti (potentia) koje se mogu ozbiljiti u većoj ili manjoj mjeri. Ako su iscrpljene sve mogućnosti jednog akta, tad se govori o „neograničenom aktu”.[1]
U likovnoj umjetnosti akt je prikaz nagog ljudskog tijela u različitim položajima, pokretima i držanjima.[1]Likovni motiv izrazito prisutan u Zapadnjačkoj umjetnosti,[2] tema umjetničkih djela od prapovijesti do danas. Nakon antike, koja je pod utjecajem starogrčke umjetnosti stoljećima njegovala akt, on se u zapadnoeuropskoj umjetnosti ponovno javlja tek u romaničkom i gotičkom kiparstvu koje prikazuje golo tijelo suzdržljivo i shematski. Najstariji su aktovi likovi Adama i Eve, redovito smješteni na crkvenim portalima (tzv. Adamova vrata katedrale u Bambergu iz prve polovice 13. st.; Radovanov portal katedrale u Trogiru iz 1240.). Od renesanse, kada je ponovno otkrivena ljepota čovječjeg tijela, pa sve do danas akt je česta tema umjetničkih djela. Akt se prikazuje samostalno ili unutar kompozicije, u različitim materijalima i svim crtačkim, slikarskim i kiparskim tehnikama (ugljen, kreda, tempera, uljene boje, kamen, glina, bronca i dr.), ali i u fotografiji (npr. Stephan Lupino).[1]
Poluakt je prikaz gornjeg dijela gola tijela.
- 1 2 3 4 akt, Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2026. Pristupljeno 10. srpnja 2026.
- ↑ Kenneth Clark, The Nude: A Study in Ideal Form, Princeton University Press, 1956. ISBN 0-691-01788-3 (engl.)