Aktin

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search
Strukturni proteini

Aktin (globularni aktin, G-aktin, aktinski monomer, tanka mišićna nit) je bjelančevinasta molekula. Izgrađuje miofibrile.[1] Globularni je višefunkcijski protein koji tvori mikrofilamente. Nalazimo ga u svim eukariotskim stanicama, uz iznimku oblićke sperme. U stanicama je u koncentracijama od preko 100 μM. Masa aktina je oko 42-kDa i monomerska je podjedinica dviju vrsta filamenata u u stanicama: mikrofilamenata, jedan od tri glavna sastojka staničnog kostura, i tankih filamenata, dio steznog aparata u mišićnim stanicama. Može biti slobodni monomer zvan G-aktin (globularni) ili dio linearnog polimernog mikrofilamenta zvanog F-aktin (filamentnog), a oba su bitna za važne stanične funkcije kao što su motilnost i kontrakcija stanica u staničnoj diobi. U svakoj sarkomeri razlikujemo dvije vrste mikrofilamenata, aktin i miozin.

Građa[uredi VE | uredi]

Kuglasta je oblika. S istovjetnim se molekulama povezuje u lance nitastog aktina.[2]

Povijest[uredi VE | uredi]

Mađarski fiziolog Albert Szent-Györgyi 1938. je godine kad je istraživao biofiziku mišića otkrio da mišići sadrže aktin koji u kombinaciji s proteinom miozinom i izvorom energije (ATPom) kontrahira mišićna vlakna.

Vidi[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Ilić, Sanda. Zadražil, Lela. Kostanić, Ljubica. Školski leksikon biologije s pitanjima za maturu i prijemne (ur. Hrvoje Zrnčić), Hinus, Zagreb, ISBN 978-953-6904-26-6, str. 31.
  2. aktin, Struna - Hrvatsko stomatološko nazivlje