Vidi kôd stranice Akvileja

{{Talijanska općina
|ime = Akvileja
|izvorno ime= Comune di Aquileia
|regija= Friuli-Venezia Giulia
|pokrajina = Udine
|slika grba = March of Verona and Aquileia.svg
|karta = Map_of_comune_of_Aquileia_(province_of_Udine,_region_Friuli-Venezia_Giulia,_Italy).svg
|kratica regije= FVG
|kratica pokrajine = UD
|širina-stupnjevi = 45
|širina-minute= 46
|širina-sekunde= 0
|širina-oznaka= N
|dužina-stupnjevi = 13
|dužina-minute= 22
|dužina-sekunde= 0
|dužina-oznaka= E
|mappaX = 45.559
|mappaY = 13.364
|visina = 5
|površina = 36,84
|stanovništvo = 3493
|godina popisa = [[31. prosinca]] [[2012.]]
|gustoća stanovništva = 94,82
|poštanski broj = 33051
|pozivni broj = 0431
|istat = 030004
|zaštitnik = [[Sveti Hermagoras]] 
|stranica=  [http://www.comune.aquileia.ud.it comune.aquileia.ud.it]
}} 

'''Akvileja''' ([[latinski jezik|lat.]] ''Aquileia'', [[talijanski jezik|tal.]] ''Aquileia'', [[slovenski jezik|sloven.]] ''Oglej'') je naselje na rijeci [[Natisone]], 10 kilometara od [[Jadransko more|Jadranskog mora]], osnovano [[181. pr. Kr.]] kao [[Rimski imperij|rimska]] vojna kolonija s ciljem osiguranja sjeverne [[Italija|Italije]] od [[Kelti|Kelta]]. 
[[Datoteka:AQUILEIA romana.png|mini|200px|lijevo|Karta stare ''Aquilee'' s prikazom širenja grada]]
[[Italija|Talijanski]] gradić na mjestu antičke Akvileje, ''Aquilee'' na furlanskom dijalektu, danas ima preko 3.400 stanovnika, pripada provinciji [[Udine]], i uz [[Ravenna|Ravennu]], najvažnije je [[arheologija|arheološko]] nalazište sjeverne Italije.

==Povijest==
[[Datoteka:Nuremberg chronicles f 51r 1.png|mini|200px|lijevo|Akvileja u Nürnberškim kronikama iz 1493. god.]]
Nalazeći se desetak kilometara južno od donjeg toka rijeke [[Soča|Soče]] i nekih 7 kilometara od mora, Akvileja je predstavljala uporište za zatvaranje uskog pojasa između [[Alpe|Alpa]] i [[Jadransko more|Jadranskog mora]]. Radi povoljnog položaja prerasla je iz vojnog logora u grad, a bila je i glavna baza za rimske vojne operacije prema rijeci [[Dunav]]u. Kao godina osnivanja uzima se [[181.]] godina.<ref name="HRT">[http://vijesti.hrt.hr/akvileja-raskrizje-rimskog-carstva Akvileja - raskrižje Rimskog carstva]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, 10. svibnja 2012.</ref>  Akvileja je bila kanalima povezana s morem, a u nju su vodili i mnogi putovi. U 4. stoljeću bila je četvrti grad Italije, poslije [[Rim]]a, [[Milano|Milana]] i [[Capua|Capue]] i jedan od najvećih i najbogatijih rimskih gradova.<ref name="HRT"/> Posljedica toga je da je danas Akvileja uz Ravenu najvažnije arheološko nalazište sjeverne Italije.<ref name="HRT"/> Iskapanja su pronašla brojne starorimske ostatke, a većina ih je još neotkrivena pod livadama.<ref name="HRT"/> Godine [[340.]], Car [[Konstantin II. (rimski car)|Konstantin II.]] je ubijen ispred gradskih zidina u pokušaju da zauzme grad od svoga brata [[Konstans I.|Konstansa]]. Godine [[381.]] tu je održan ''[[Akvilejski koncil]]'' pod predsjedanjem [[sveti Ambrozije|svetog Ambrozija]], na kojem je osuđeno [[arijanstvo]].<ref name="HE">[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=1284 Akvileja - Hrvatska enciklopedija]</ref>

[[Huni]] su je zauzeli [[452.]] godine poslije tromjesečne opsade i sravnili je sa zemljom. Akvileja se obnovila sve do ponovnog pada pod [[Langobardi|Langobarde]] [[568.]] godine. Langobardski vojvoda od Furlanije je vladao Akvilejom i okolicom iz [[Čedad]]a (Cividale) sve dok [[774.]] godine [[Karlo Veliki]] nije zauzeo [[Lombardija|Lombardiju]] i načinio je franačkim vojvodstvom s vojvodom Erikom Furlanskim na čelu. 

Pod franačkom vlašću život krajem 8. i početkom 9. stoljeća vraća u ove krajeve.<ref name="Matijašić">R.Matijašić, [https://istra.lzmk.hr/clanak/32 Akvileja], Istarska enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krleža</ref> Akvilejski biskup koje je bio u zbjegu u Gradu vratio se i dobio je naslov patrijarha.<ref name="Matijašić"/> Pod nadzorom [[akvilejska patrijaršija|akvilejske patrijaršije]] pokrštavani su i [[Hrvati]].<ref>[http://www.crohis.com/sredv1/pokrst.htm Pokrštavanje Hrvata], Croatian History</ref> S propašću franačke države u 10. stoljeću stanovnici su pretrpjeli pljačkaške napade [[Mađari|Mađara]]. Do 11. stoljeća, Akvilejski patrijarh je postao dovoljno snažan da osigura privremenu vlast nad Furlanijom i Akvilejom. Tako je Car [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]] dao patrijarhu tu regiju u [[feudalizam|feudalni posjed]]. No, patrijarhov autoritet je konstantno bio razlogom teritorijalnih razmirica okolnog plemstva. U prvoj polovici 11. stoljeća Akvileja je obnovljena, a obnovu je vodio partijarh. Od tad se naziva Aglei, Aglaj, hrvatski Oglej, slovenski Oglaj.<ref name="HE"/>
Pada pod Mletačku Repubilku 1420. godine.<ref name="HE"/>

Patrijaršija je naposljetku ukinuta [[1751.]] godine, i ova oblast je potpala pod jurisdikciju [[biskupija|biskupije]] u [[Udine|Udinama]] i [[Gorica|Gorici]].

==Znamenitosti==
[[Datoteka:Aquileia, Basilica. Interno - Foto Giovanni Dall'Orto.jpg|mini|lijevo|200px|Unutrašnjost patrijarhalne bazilike s podnim mozaikom.]]
{{UNESCO – svjetska baština
|ime mjesta = Arheološka zona i patrijarhalna bazilika u Akvileji
|slika = Basilica Aquileia 1.JPG
|godina = [[1998.]]
|vrst baštine = Kulturno dobro
|mjerilo = iii, iv, vi
|ugroženost = ne
|dossier = 825
|država = {{Z+X|ITA}} 
|karta = 
|karta-oznaka = Akvileja
|oznaka-položaj = 
|koordinate = 
|karta-opis = 
}}
Akvileja je bila jedan od najvećih i najbogatijih [[Stari Rim|rimskih]] gradova. Iskapanja su otkrila jednu ulicu i sjeverozapadni kut gradskih zidina, dok ''Državni arheološki muzej'' sadrži preko 20,000 natpisa, skulptura i drugih starina (staklenih posuda, rimskog novca i dr.) iz Akvileje. Većina rimskih ostataka još leži neotkriveno pod livadama Akvileje, čineći veliko [[arheologija|arheološko]] bogatstvo - najveći netaknuti rimski grad. 

'''''Patrijarhalna bazilika''''' je veličanstvena građevina s podnim [[mozaik]]om, a igrala je ključnu ulogu u pokrštavanju velikog dijela [[Središnja Europa|središnje Europe]] u ranom [[srednji vijek|srednjem vijeku]].  Ovu [[bazilika|baziliku]] s ravnim krovom podigao je patrijarh Poppo [[1031.]] godine na mjestu starije crkve, a dogradio ju je [[1379.]] godine patrijarh Marquad u [[gotička arhitektura|gotičkom stilu]].

Romaničko-gotička fasada je povezana s dvorištem tzv. ''Paganske crkve'' i ostatkom [[krstionica|krstionice]] iz 5. stoljeća. Unutrašnjost je trobrodne bazilike s podnim mozaicima iz 4. stoljeća, dok je drveni krov iz 1526. godine, a freske na zidovima iz različitih doba; u kapeli sv. Petra su iz 4. st., u apsidi su iz 11. stoljeća. Tzv. "Kripti freski", ispod prezbiterija, nalazi se ciklus freski iz 12. stoljeća s prikazom korijena kršćanstva u Akvileji i sv. Hermagorasa, prvog biskupa.

Zbog toga su arheološke iskopine i patrijarhalna bazilika upisani na [[UNESCO]]v [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]] [[1998.]] godine.

<gallery>
Slika:Foro romano di Aquileia.jpg|Ostaci rimskog foruma
Datoteka:Udine aquileia2.jpg|Za arheološki lokalitet u Akvileji se vjeruje kako je najveći rimski grad koji tek treba iskopati
Slika:Porto fluviale di Aquileia.jpg|Stara rimska luka
Slika:Aquileia Basilica, esterno - Foto Giovanni Dall'Orto.jpg|Pročelje bazilike
Slika:Museo archeologico (Aquileia).jpg|Arheološki muzej Akvileje
</gallery>

==Prijateljski gradovi==
* {{Z|ITA}} [[Beligna]], [[Italija]]
* {{Z|ITA}} [[Belvedere]], [[Italija]]
* {{Z|ITA}} [[Viola]], [[Italija]]
* {{Z|ITA}} [[Monastero]], [[Italija]]

== Izvori ==
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
{{commons|Aquileia}}
* [http://whc.unesco.org/en/list/825 UNESCOva stranica o Akvileji]
{{Svjetska baština u Italiji}}

[[Kategorija:Rimski gradovi u Italiji]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Italiji]]
[[Kategorija:Rimski arheološki lokaliteti u Italiji]]
[[Kategorija:Ranokršćanski lokaliteti u Italiji]]