Vidi kôd stranice Albert Speer

{{stil}}
{{Infookvir političar 
|ime= Albert Speer
|datum rođenja=[[19. ožujka]] [[1905.]]
|mjesto rođenja=[[Mannheim]], [[Njemačka]]
|datum smrti= [[1. rujna]] [[1981.]]
|mjesto smrti=[[London]], [[Engleska]], [[UK]]
|malaslika=
|opis male slike=
|slika= Bundesarchiv Bild 146II-277, Albert Speer.jpg
|veličina=
|opis slike=
|potpredsjednik= 
|potpremijer= 
|zamjenik= 
|stranka= [[NSDAP]]
|potpis= 
|supruga= Margarete Weber
|položaj=[[Hitlerov kabinet|Ministar naoružanja]] [[Treći Reich|Trećeg Reicha]]
|čin2= 
|zanimanje= 
|fusnote=
|nasljednik= ''nitko''
|prethodnik= [[Fritz Todt]]
|nasljednik2= 
|prethodnik2= 
|predsjednik=
|mandat_start=[[8. veljače]] [[1942.]] 
|mandat_kraj=[[23. svibnja]] [[1945.]]
|mandat_start2=
|mandat_kraj2=
|vjera= 
}}
'''Berthold Konrad Hermann Albert Speer''' ([[Mannheim]], [[19. ožujka]] [[1905.]] – [[London]], [[1. rujna]] [[1981.]]) bio je arhitekt i ministar naoružanja u [[Treći Reich|nacističkoj Njemačkoj]]. Na [[Nürnberški proces|Nürnberškom procesu]] preuzeo je moralnu odgovornost za svoja djela te je priznao ignorantnost po pitanju [[Holokaust]]a. 

Pridružio se [[Nacionalsocijalistička stranka|NSDAP-u]] [[1931.]] godine, a njegova politička karijera trajala je punih 14 godina. Zahvaljujući vještim arhitektonskim sposobnostima bio je jedan od najvažnijih i najomiljenijih članova stranke te se u hijerarhijskom smislu popeo vrlo visoko. Bio je član [[Adolf Hitler|Hitlerovog]] unutarnjeg kruga ljudi od velikog povjerenja. Osobno je napravio dizajn Hitlerove kancelarije i [[Zeppelinfeld]]a, mjesta gdje su se održavali veliki nacistički skupovi. Speer je tijekom mandata također radio na velikoj rekonstrukciji [[Berlin]]a. 

U veljači [[1942.]] godine Hitler je Speera postavio kao ministra naoružanja i ratne proizvodnje. Speer je odgovoran za masovno povećanje nacističkog naoružanja, ali je masovna proizvodnja naglo počela padati nakon savezničkog bombardiranja tvornica [[1943.]] godine. 

Nakon rata osuđen je na 20 godina zatvora zbog svoje uloge u nacističkom režimu. Tijekom služenja kazne pokušao se žaliti par puta, ali je ipak odslužio punu kaznu zatvora. Do izlaska na slobodu, [[1966.]], objavio je dvije [[autobiografija|autobiografske]] knjige gdje je detaljno opisao vlastiti odnos s Hitlerom. Umro je od srčanog udara [[1981.]] godine u [[London]]u. 

==Rani period života==
Rođen je u [[Mannheim]]u u obitelji koja je financijski pripadala višem srednjem sloju. Bio je drugi od tri sina Luise Wilhelmine i Alberta Speera.{{sfn|Schubert|2006}}{{is|str. 5}} [[1918.]] godine obitelj se preselila u [[Heidelberg]].{{sfn|Speer|1970}}{{is|str. 7.}} Speer je bio aktivni sportaš, tj. skijaš i planinar te je igrao ragbi za srednjoškolsku momčad.{{sfn|van der Vat|1997}}{{is|str. 23}} Htio je postati [[matematičar]], ali mu je otac izjavio da ako odabere to zanimanje da će ''živjeti život bez novca, bez dobrog položaja i bez budućnosti''.{{sfn|Schmidt|1984}}{{is|str. 28}} Umjesto matematike, Speer se tada odlučio za [[arhitektura|arhitekturu]] (išao je stopama svog oca i djeda).{{sfn|Fest|1999}}{{is|str. 11.–13.}} 

Studirao je arhitekturu na sveučilištu u [[Karlsruhe]]u koja u to vrijeme nije uživala veliki ugled (zbog hiperinflacije nije imao novca kako bi pohađao bolju školu).{{sfn|Speer|1970}}{{is|str. 9.}} Kada je [[1924.]] godine kriza završila, prebacio se na respektabilnije učilište u Munichenu.{{sfn|Sereny|1995}}{{is|str. 63.}} [[1925.]] godine ponovno se prebacuje, ovog puta na tehničko sveučilište u [[Berlin]]u. S 22 godine postao je asistent profesoru [[Heinrich Tessenow|Heinrichu Tessenowu]] te se sprijateljio s [[Rudolf Wolters|Rudolfom Woltersom]].{{sfn|Speer|1970}}{{is|str. 10.–11.}}

Sredinom [[1922.]] godine započeo je ljubavnu vezu s Margeretom Weber koja je bila kćer uspješnog zanatlije koji je zapošljavao 50-ak radnika. Unatoč protivljenju Speerove majke, oženili su se [[28. kolovoza]] [[1928.]] godine, a zajednički život započeli su tek sedam godina kasnije.{{sfn|Sereny|1995}}{{is|str. 47.–49.}}

==Pridruživanje NSDAP-u==
Na počecima svoje karijere (1930.), izjavio je kako je apolitičan i da je na nacističke skupove odlazio pod pritiskom kolega studenata.{{sfn|Sereny|1995}}{{is|str. 79}} [[1. ožujka]] [[1931.]] godine učlanio se u NSDAP te je broj njegove članske iskaznice bio 474,481.{{sfn|Speer|1970}}{{is|str. 15.–17.}}{{sfn|Fest|1999}}{{is|str. 29.}}

[[1931.]] godine napustio je posao asistenta na fakultetu te se preselio u Mannheim. Radio je kod oca, menadžirao je nekretnine koje je obitelj Speer imala u nasljedstvu. [[1932.]] godine odlazi u Berlin kako bi pomogao u organizaciji izbora za Reichstag, a dok je bio tamo njegov ga je prijatelj [[Karl Hanke]] preporučio [[Joseph Goebbels|Josephu Goebbelsu]]. Stranka ga je angažirala u obnovi stranačke zgrade u Berlinu, na što je on pristao. Nakon toga vratio se u Mannheim te je tamo ostao do Hitlerovog dolaska na vlast.{{sfn|Fest|1999}}{{is|str. 28.–30.}}{{sfn|Speer|1970}}{{is|str. 22.–25.}} 

Organizatori stranačkog skupa u Nurembergu [[1933.]] godine zamolili su Speera da napravi dizajn za skup te ga tako doveli u kontakt s Hitlerom. Nitko drugi nije mogao odobriti dizajn skupa te su ga poslali da ode kod Hitlera i osobno traži odobrenje za projekt. Hitler je projekt odobrio, a Speer je dobio prvi veći arhitektonski posao.{{sfn|Sereny|1995}}{{is|str. 100.–101.}}{{sfn|van der Vat|1997}}{{is|str. 49.}}

Kratko nakon što je Hitler došao na vlast počeo je raditi na planovima za obnovu kancelarije. Na kraju [[1933.]] godine Hitler je angažirao [[Paul Troost|Paula Troosta]] da mu uredi kancelariju, a Troost je zaposlio Speera da mu vodi i nadzire gradilište.{{sfn|Kitchen|2015}}{{is|str. 41}} Hitler je svaki dan odlazio do Speera kako bi se informirao o stanju na gradilištu te eventualnim problemima na koje je proces naišao. Nakon jednog od tih kratkih sastanaka, Hitler je pozvao Speera na ručak, na što je Speer odgovorio potvrdno i s oduševljenjem.{{sfn|Sereny|1995}}{{is|str. 101.–103.}} Hitler je tijekom ručka rekao Speeru kako je u potrazi za mladim entuzijastičnim arhitektom koji će mu pomoći izgraditi ''Njemačku iz snova''. Tako je Speer vrlo brzo postao dio Hitlerovog užeg kruga ljudi te stalni gost na Hitlerovim večerama.{{sfn|Sereny|1995}}{{is|str. 106.}}{{sfn|Kitchen|2015}}{{is|str. 41.-42.}} 

==Glavni arhitekt nacističkog režima==
Kada je Hitlerov glavni arhitekt Paul Troost preminuo{{sfn|van der Vat|1997}}{{is|str. 60}} ([[21. siječnja]] [[1934.]]), Speer ga je zamijenio te ga je Hitler postavio kao čelnika Glavnog ureda za konstrukciju. Jedan od prvih Speerovih projekata bio je stadion ''Zeppelinfeld '' na kojemu su se održavali najveći nacistički skupovi i parade.{{sfn|van der Vat|1997}}{{is|str. 59.}} Okupljalište je moglo primiti oko 340 000 ljudi, a Speerove odlične arhitektonske sposobnosti omogućile su da se veliki broj održi po noći kako bi se dobili dodatni svjetlosni efekti.{{sfn|Sereny|1995}}{{is|str. 131.}} Oko okupljališta bilo je postavljeno 130 protuzračnih svjetala, a Speer je cijeli projekt opisao kao njegov najljepši projekt.{{sfn|Speer|1970}}{{is|str. 58.–59.}} 

[[1936.]] godine održavale su se [[XI. Olimpijske igre – Berlin 1936.|Olimpijske igre]] te je Njemačkoj trebao novi olimpijski stadion. Hitler je angažirao [[Werner March|Wernera Marcha]] kao glavnog arhitetka, ali on nije uspio ispunuti Hitlerova očekivanja te je ubrzo smijenjen s projekta jer je Hitler ocijenio dizajn kao suviše moderan. Tada je angažirao Speera koji je dizajnu stadiona podario dodatni kameni eksterijer i učinio ga prihvatljivim.{{sfn|van der Vat|1997}}{{is|str. 65.}} 

[[1937.]] godine Hitler je postavio Speera kao glavnog inspektora za građevine u [[Berlin]]u, što je odgovaralo rangu podsekretara države u vladi Trećeg Reicha. Speer je u to vrijeme odgovarao isljučivo Hitleru i imalo je vrlo široke ovlasti u pogledu uređenja i upravljanja glavnim gradom.{{sfn|Fest|1999}}{{is|str. 64.}}{{sfn|Sereny|1995}}{{is|str. 144.}} U to vrijeme Hitler je naredio Speeru da počme raditi na planovima za obnovu Berlina u kojima bi se kreirala pet kilometara duga glavna ulica pod nazivom ''Ulica veličanstvenosti''.{{sfn|Sereny|1995}}{{is|str. 140}} Speer je planirao i izgradnju nove velike skupštinske zgrade koja je trebala biti visoka 210 metara i kapaciteta za 180 000 ljudi. Početak [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] odgodio je ove projekte jer je Hitlerov proračun bio previše orijentiran na financiranje vojnih operacija. Hitler ga je također zaposlio kako bi izgradio novu vladarsku kancelariju. Zbog nedostatka novca u proračunu radnici su često morali raditi u smjenama od 12 sati. Kancelarija je dovršena [[1939.]] godine, a šest godina kasnije djelomično je uništena u savezničkom bombardiranju.{{sfn|Fest|1999}}{{is|str. 71.}}

U to vrijeme Speer je bio pod velikim psihološkim pritiskom, a nakon rata prisjetio se tih vremena:
{{citat|Ubrzo nakon što mi je Hitler dao prve velike arhitektonske zadatke, počeo sam patiti od anksioznosti, pogotovo kad bi se našao u velikim tunelima, zrakoplovima ili u malim sobama. Moje srce počelo bi snažno kucati, ostao bih bez daha, a dijafragma bi mi jako narasla te bi imao utisak da bi krvni tlak užasno raste... anksioznost je okruživala moju slobodu i snagu!|Albert Speer}}

Speer je podržavao [[Invazija na Poljsku|invaziju na Poljsku]]{{sfn|Fest|1999}}{{is|str. 115.}} iako je prepoznao kako bi ona usporila njegovu arhitektonsku karijeru. U svojim starim danima u jednom je intervju rekao kako ''je bio perfektno svjestan da Hitler želi dominirati svijetom. U to vrijeme nije tražio ništa bolje od toga. To je bio cilj njegovih zgrada. Izgledalo bi vrlo groteskno da je Hitler ostao unutar Njemačkih granica. Sve što je tada htio je da taj veliki čovjek (op. Hitler) dominira svijetom''.{{sfn|Sereny|1995}}{{is|str. 186.}} 

Kako se rat nastavljao Speer je nastavio raditi na projektima obnove velikih gradova te na usputnim projektima izgradnje [[infrastruktura|infrastrukture]] za [[Wehrmacht]] i [[Luftwaffe]].{{sfn|Speer|1970}}{{is|str. 182.}} [[1940.]] Staljin ga poziva da posjeti [[Moskva|Moskvu]] zbog toga što je bio poprilično impresioniram njegovim arhitektonskim djelima u [[Pariz]]u. Hitler mu taj posjet nije odobrio u strahu da će ga Staljin pogubiti.{{sfn|Fest|2007}}{{is|str. 66.–67.}}{{sfn|Fest|2007}}{{is|str. 69.}} 

==Speer kao ministar naoružanja==
[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 183-2005-0103-502, Albert Speer bei Panzer-Besichtigung.jpg|mini|Speer u inspekciji Panther tenkova, [[1944.]]]]
Dana [[2. veljače]] [[1942.]] u zrakoplovnoj nesreći poginuo je tadašnji ministar naoružanja [[Fritz Todt]]. Speer, koji je došao u [[Rastenburg]] (mjesto odakle je Todtov zrakoplov uzletio), u zadnji je čas otkazao zajednički let s Todtom. Kasnije tog dana [[Adolf Hitler|Hitler]] postavlja Speera kao Todtovog nasljednika. U svojoj knjizi ''Unutar Trećeg Reicha'' ([[engleski jezik|eng.]] "Inside the Third Reich") prisjetio se kako je novi položaj prihvatio isključivo zato što mu je Hitler tako naredio. Speer je u knjizi također naveo kako je čuvši za Todtovu smrt, [[Hermann Göring]] brzo došao do Hitlerove kancelarije u nadi da će ga upravo on naslijediti.{{sfn|Speer|1970}}{{is|str. 193.–196.}}

Speer je preuzeo ministarstvo naoružanja te je ubrzo shvatio kako Njemačka ekonomija nije dostigla dovoljnu proizvodnju koju zahtjeva rat. U to je vrijeme čak pet različitih institucija i autoriteta imalo nazor i kontrolu nad proizvodnjom oružja. Ministarstvo gospodarstva godinu je dana ranije ([[1941.]]) objavilo kako trenutne gospodarske prilike ne dopuštaju da se poveća proizvodnja oružja. U tvornicama [[oružje|oružja]] bile su zaposlene žene, i to u jako malom broju. Speer je ubrzo posjetio nekoliko tvornica u [[Berlin]]u te u pogonima za proizvodnju nije našao ni jednog radnika. Radnici su u to vrijeme radili samo jednu smjenu, a Speer je došao u poslijepodnevnim satima.{{sfn|Fest|1999}}{{is|str. 139.–141.}}

Nakon tog prizora Speer je odlučio reformirati proizvodnju oružja. Prvi korak bila je centralizacija zapovijedanja o proizvodnji koju je trebao imati samo on. Tvornice su dobile veliki stupanj autonomje, a svaka se tvornica fokusirala i specijalizirala za proizvodnju jednog proizvoda.{{sfn|Sereny|1995}}{{is|str. 295.}} Speer je uživao veliku potporu Hitlera koji je jednom izjavio kako ''će potpisati svaki papir koji mu Speer proslijedi''.{{sfn|Fest|1999}}{{is|str. 143.}}) Zaposlio je stručnjake i visoko obrazovane ljude u tvornicama kako bi nadzirali pojedine pogone. Propisao je da nadzornik pogona ne smije biti stariji od 55 godina zbog toga što je smatrao da su stariji radnici podložni ''rutini i aroganciji''.{{sfn|Fest|2007}}{{is|str. 76.}} Ni jedan zamjenik nadzornika nije smio biti stariji od 40 godina. Hijerarhijski su poviše pogona bili centralni komiteti kojima je predsjedao Speer osobno, a tako je mogao kontrolirati sve procese unutar proizvodnje oružja. [[Joseph Goebbels]] je u lipnju [[1943.]] u svom dnevniku zapisao kako je ''Speer još uvijek u vrhunskim odnosima s Führerom. On je istinski organizacijski genije''.{{sfn|Schmidt|1984}}{{is|str. 75}} Speer je bio toliko uspješan da su unutar nacističke elite pri kraju [[1943.]] godine kružile glasine kako bi mogao biti Hitlerov nasljednik.{{sfn|Sereny|1995}}{{is|str. 376.–377.}} 

Speer je tijekom prosinca [[1943.]] godine posjetio posebnu podzemnu tvornicu [[Aggregat 4|V-2]] raketa u kojoj su radili zatvorenici iz [[nacistički koncentracijski logori|koncentracijskih logora]]. Nakon rata u svojim je intervjuima izjavio kako je stanje u toj tvornici bilo nehumano i šokantno (samo tog prosinca umrlo je 5,7% ukupne radne snage).{{sfn|van der Vat|1997}}{{is|str. 175.–176.}}{{sfn|Speer|1970}}{{is|str. 370.}} 

Tijekom [[1943.]] godine saveznici su počeli bombardirati Njemačku. Speerova sreća bila je u tome što se nisu fokusirali za tvornice i pogone te je Speer mogao vrlo lako nadoknaditi sve potencijalne gubitke koje je imao. Unatoč povremenim gubicima nacistička proizvodnja tenkova u [[1943.]] godini se udvostručila, a proizvodnja vojnih zrakoplova porasla je za 80%. Tvornice koje su proizvodile podmornice skratile su vrijeme proizvodnje jedne podmornice na dva mjeseca (do 1943. trebalo im je godinu dana). Proizvodnja je nastavila rasti do druge polovice [[1944.]]{{sfn|Fest|1999}}{{is|str. 168.–170.}}

===Od 1944. do kraja rata===
U siječnju [[1944.]] Speer je imao zdravstvenih problema uzrokovanih komplikacijama upale koljena. Tijekom njegove odsutnosti izgubio je dio ovlasti koje su uglavnom prenesene na Göringa i [[Martin Bormann|Martina Bormanna]]. Nakon rata Speer je tvrdio kako ga je čelni čovjek [[Schutzstaffel|SS-a]], Heinrich Himmler želio fizički izolirati od bilo kakvog daljnjeg utjecaja na nacističku politiku tako što mu je htio dodijeliti vlastitog liječnika koji bi napravio namjerne propuste u liječenju. Speera je potom liječio osobni prijatelj, [[Karl Brandt]] te mu se stanje polako popravljalo.{{sfn|Speer|1970}}{{is|str. 330.–313.}}

Na početku [[1944.]] saveznička bombardiranja postala su sve učestalija i razornija pa je Hitler odobrio osnivanje ''Jägerstaba'' - posebne vladine organizacije koja je za cilj imala poticanje i povećanje proizvodnje borbenih zrakoplova za potrebe [[Luftwaffe|Liftwaffea]]. Članovi Jägerstaba bili su pripadnici ministarstva avijacije, ministarstva naoružanja i neki članovi SS-a. Glavnu riječ u organizaciji imao je Speer, a pomagali su mu [[Karl Saur]] i [[Erhard Milch]]. Proizvodnja zrakoplova konstantno se povećavala do kraja [[1944.]] godine, a do tada [[saveznici]] su uspješno uništili samo 9% proizvodnih kapaciteta Reicha.{{sfn|Boog et al|2006}}{{is|str. 347.}} 

U travnju [[1944.]] godine Speer je izgubio određeni broj uloga u Reichu. Nedugo nakon toga poslao je Hitleru pismo u kojem nudi ostavku. [[Ernhard Milch]] znao je koliko je Speer sposoban te je govorio Hitleru kako treba nagovoriti Speera da se predomisli.{{sfn|Fest|1999}}{{is|str. 210}} Hitler je Speeru preko Milcha poslao pismo u kojemu je pisalo kako ga Hitler još uvijek smatra najkompetentnijim čovjekom te da ga iznimno cijeni. Nakon kratkog uvjeravanja od strane Milcha, Speer je pristao povući ostavku. [[23. travnja]] [[1944.]] Speer je posjetio Hitlera koji je pristao na sve moguće uvjete koje mu je Speer postavio.{{sfn|Fest|1999}}{{is|str. 207.–212.}}{{sfn|Speer|1981}}{{is|str. 232.–233.}}{{sfn|Sereny|1995}}{{is|str. 429.}} 

Jägerstab, kojim je upravljao Speer, dobio je velike ovlasti nad kontrolom rada, proizvodnje i transporta resursa. Također je bio zadužen za kontrolu popravaka gradova i sela koji su bili bombardirani od strane saveznika. Tvornice kojima je Jägerstab zapovijedao imale su radni tjedan od 72 sata, a Milch je racionalizirao proizvodnju na samo nekoliko tipova zrakoplova.{{sfn|Boog et al|2006}}{{is|str. 348}} Uprava Jägerstaba oslanjala se na prisilni rad kako bi se povećao output zrakoplova. Zapisi pokazuju kako je Jägerstab od SS-a dobio preko 64 000 zatvorenika koji su bili prisiljeni raditi u tvornicama zrakoplova.{{sfn|Buggeln|2014}}{{is|str. 45}} Uzimajući u obzir visoku stopu smrtnosti u tvornicama, povjesničar [[Marc Buggeln]] procjenjuje kako je tijekom uprave Jägerstaba na projektima radilo preko 100 000 zatvorenika.{{sfn|Buggeln|2014}}{{is|str. 46.–48.}} 

Speerovo ime spominjalo se u kontekstu [[Srpanjska urota|srpanjske urote]]. Na popisu za odstrijel koji su pronašli vojnici odani Hitleru pisalo je Speerovo ime, ali pokraj njega pisalo je ''onaj koga trebamo pobijediti''.{{sfn|Fest|1999}}{{is|str. 224.–226.}}

Kada je čuo da su saveznici u veljači [[1945.]] godine osvojili cjelokupnu [[Šleska|Šlesku]] industrijsku regiju, posao je pismo Hitleru u kojem tvrdi kako će gubici u proizvodnju ugljena biti ekstremno veliki. Napisao je kako će se proizvodnja smanjiti za 3/4 te je napomenuo Hitleru da je rat ''bez kontrole Šleske definitivno izgubljen''.{{sfn|Shirer|1990}}{{is|str. 1096-1097}}

U veljači [[1945.]] Speer je radio na opskrbi područja koja će uskoro biti okupirana. [[19. ožujka]] Hitler je izdao dekret u kojemu propisuje da nacističke trupe prilikom povlačenja iza sebe ostave [[Spaljena zemlja|spaljenu zemlju]].{{sfn|Fest|1999}}{{is|str. 250.–251.}} Hitlerov dekret naljutio je Speera koji mu se odlučio suprotstaviti i reći kako je rat sigurno izgubljen.{{sfn|Sereny|1995}}{{is|str. 486.–492.}}  Nakon konfrontacije Hitler mu je dao 24 sata da razmisli o svom ostanku, nakon čega je Speer rekao da ''bezuvjetno stoji iza njega''.{{sfn|Speer|1976}}{{is|str. 4.–6.}} Speer je zahtijevao ekskluzivno upravljanje nad provedbom dekreta te je pokušao spasiti industriju, odnosno žrtvovati što manje ljudi i tvornica koje će se morati koristiti nakon [[Drugi svjetski rat|rata]].{{sfn|Sereny|1995}}{{is|str. 498.–504.}}   

Kada je nacistički režim pao, Speer je bio u relativno sigurnom području oko [[Hamburg]]. Odlučio se za zadnji riskantni potez, posjetiti Hitlera u [[Berlin]]u. Posjetio je [[Führerbunker]], utvrdu koja je pružala zaštitu Hitleru, pogotovo od zračnih napada, gdje su on i Hitler imali dugi razgovor.{{sfn|Fest|1999}}{{is|str. 263–70}} Hitler je u tom razgovoru rekao Speeru kako je spreman počiniti samoubojstvo te je želio da mu se tijelo spali.{{sfn|Fest|1999}}{{is|str. 263.–270.}} Sljedećeg jutra Speer je napustio Führerbunker te je obišao oštećenu kancelariju.{{sfn|Fest|1999}}{{is|str. 263.–270.}} Vratio se u [[Hamburg]]. [[29. travnja]], dan prije nego što je Hitler počinio samoubojstvo, napisao je ''političku oporuku'' u kojoj je napisao da je Speera potrebno smijeniti te na njegovu poziciju postaviti njegovog podčinjenog, [[Karl-Otto Saur|Karla Saura]].{{sfn|van der Vat|1997}}{{is|str. 234.}}

== Povezani članci ==

* [[Nürnberški proces]]
* [[Svjetlosna katedrala]]

==Izvori==
{{izvori|30em}}

==Literatura==
* {{citation |last=Schubert |first=Philipp |title=Albert Speer: Architekt – Günstling Hitlers – Rüstungsminister – Hauptkriegsverbrecher |year=2006 |publisher=GRIN Verlag |location=Munich |isbn=978-3-638-59047-1}}
* {{citation |last=Speer |first=Albert |year=1970 |title=Inside the Third Reich (Preveli Richard i Clara Winston) |publisher=Macmillan |location=New York i Toronto |isbn=978-0-297-00015-0 |lccn=70119132}}. Ponovno izdano 1997. od stranne Simona & Schustera
: (Original German edition: {{cite book |last=Speer |first=Albert |year=1969 |title=Erinnerungen [Reminiscences] |publisher=Propyläen/Ullstein Verlag |location=Berlin i Frankfurt |oclc=639475}})
* {{citation |first=Dan |last=van der Vat |year=1997 |title=The Good Nazi: The Life and Lies of Albert Speer |publisher=George Weidenfeld & Nicolson |isbn=978-0-297-81721-5}}
* {{citation |last=Schmidt |first=Matthias |year=1984 |title=Albert Speer: The End of a Myth |publisher=St. Martins Press |isbn=978-0-312-01709-5}}
* {{citation |last=Fest |first=Joachim |others=preveli Ewald Osers and Alexandra Dring |year=1999 |title=Speer: The Final Verdict |publisher=Harcourt |isbn=978-0-15-100556-7}}
* {{citation |last=Sereny |first=Gitta |year=1995 |title=Albert Speer: His Battle With Truth |publisher=Knopf |isbn=978-0-394-52915-8}}
* {{citation |last=Kitchen |first=Martin |year=2015 |title=Speer: Hitler's Architect |publisher=Yale University Press |isbn=978-0-300-19044-1 |title-link=Speer: Hitler's Architect}}
* {{citation |last=Fest |first=Joachim |others=preveo Patrick Camiller |year=2007 |title=Albert Speer: Conversations with Hitler's Architect |publisher=Polity Press |isbn=978-0-7456-3918-5}}
* {{cite book |last=Boog |first=Horst |authorlink1=Horst Boog |author2=Krebs, Gerhard |author3=Vogel, Detlef |authorlink3=Detlef Vogel |year=2006 |title=Germany and the Second World War: Volume VII: The Strategic Air War in Europe and the War in the West and East Asia, 1943-1944/5 |location=London |publisher=Clarendon Press |isbn=978-0198228899 |ref=CITEREFBoog et al2006}}
*{{citation |last=Buggeln |first=Marc |title=Slave Labor in Nazi Concentration Camps |year=2014 |publisher=Oxford University Press |isbn=9780198707974}}
* {{citation |last=Shirer |first=William |authorlink=William L. Shirer |year=1990 |title=The Rise and Fall of the Third Reich |edition=30-ta godišnjica (originalno izdanje 1966.) |publisher=Touchstone Books |place=New York |isbn=978-0-671-72868-7}}
* {{citation |last=Speer |first=Albert |year=1976 |title=Spandau: The Secret Diaries (Preveli Richard i Clara Winston) |publisher=Macmillan |location=New York and Toronto |isbn=978-0-02-612810-0}}
* {{citation |last=Angolia |first=John |year=1978 |title=For Fuhrer and Fatherland: Political and Civil Awards of the Third Reich |publisher=R. James Bender Publishing |isbn=978-0-912138-16-9}}
* {{citation |last=Conot |first=Robert |year=1983 |title=Justice at Nuremberg |place=New York |publisher=Harper & Row |isbn=978-0-88184-032-2}}
* {{citation |title=Träume in Trümmern, ("Snovi u ruševinama") |year=1988 |last1=Durth |last2=Gutschow |first1=Werner |first2=Niels |publisher=Vieweg Friedr. + Sohn Ver |isbn=978-3-528-08706-7}}
* {{citation |last=Fishman |first=Jack |year=1986 |title=Long Knives and Short Memories: The Spandau Prison Story |publisher=Breakwater Books |isbn=0-920911-00-5}}
* {{citation |first=Henry T. |last=King |year=1997 |title=The Two Worlds of Albert Speer: Reflections of a Nuremberg Prosecutor |publisher=University Press of America |isbn=978-0-7618-0872-5}}
* {{citation |last=Leigh |first=David |date=21. listopada 1973. |title=Delay, then Albert Speer is allowed in |work=The Times |location=Ujedinjeno Kraljevstvo <!--accessdate=17. prosinca 2008. -->}}
* {{citation |last=Speer |first=Albert |year=1981 |title=Infiltration: How Heinrich Himmler Schemed to Build an SS Industrial Empire |publisher=Macmillan |isbn=978-0-02-612800-1}}
: (Original German edition: {{citation |last=Speer |first=Albert |year=1981 |title=Der Sklavenstaat : meine Auseinandersetzungen mit der SS [Robovska država: Moje borbe sa SS-om] |publisher=Deutsche Verlags-Anstalt |oclc=7610230 |isbn=978-3-421-06059-4|ref=none}})
* {{citation |last=Tooze |first=Adam |year=2006 |title=The Wages of Destruction: The Making & Breaking of the Nazi Economy |location=London |publisher=Allen Lane |isbn=978-0-7139-9566-4}}
*{{cite book |last=Uziel |first=Daniel |title=Arming the Luftwaffe: The German Aviation Industry in World War II |year=2012 |publisher=McFarland |isbn=978-0-7864-6521-7}}

{{Nurnberg}}
{{Hitlerov kabinet}}

{{GLAVNIRASPORED:Speer, Albert}}
[[Kategorija:Članovi NSDAP-a]]
[[Kategorija:Njemački nacisti]]
[[Kategorija:Njemački arhitekti]]