Aleksis Cipras

Izvor: Wikipedija
Cipras 2015. godine

Aleksis Cipras (grč. Αλέξης Τσίπρας; Atena, 28. srpnja 1974.) grčki političar, premijer Grčke od 26. siječnja 2015. godine. do 8. srpnja 2019. godine.

Životopis[uredi | uredi kôd]

Aleksis Cipras dolazi iz imućne obitelji, njegov otac Pavlos Cipras građevinski poduzetnik dobivao je unosne poslove javnih radova financirane iz državnog budžeta čak i za vrijeme grčke 7-godišnje vojne hunte.[1] Pad vojne hunte nije ništa promijenio, Cipras stariji nastavio je dobro privređivati za svoju obitelj dok je socijalistička Grčka tonula u bezdan dugovanja.[2]

Cipras mlađi još se u srednjoj školi učlanio u Komunističku mladež Grčke (Κομμουνιστική Νεολαία Ελλάδας - KNE).[3] Studirao je građevinu, diplomirao je 2000. godine. Nakon što se isčlanio iz Komunističke mladeži postao je politički tajnik mladeži lijeve koalicije Synaspismosa u svibnju 1999. godine.

Samo 4 godine nakon što je u siječnju 2004. osnovana Koalicija radikalne ljevice (Syriza), 2008. godine dotadašnji predsjednik Alekos Alavanos se povlači, i Cipras postaje predsjednik Syrize. Izabran je u grčki parlament 2009. godine.[3] Na izborima 2012. Syriza dobiva više od 22 % glasova, a Cipras postaje šef oporbe. Na izborima 2015. pobjeđuje u koaliciji sa strankom Nezavisni Grci, te postaje najmlađi premijer Grčke u njenoj demokratskoj povijesti (od 1865. godine).

Cipras premijer[uredi | uredi kôd]

Grčki dugovi Ciprasu su težak uteg, u predizbornoj kampanji obećao je ukidanje mjera štednje: Nova vlada u Ateni od prvog je dana jasno isticala da ne namjerava popustiti kada je posrijedi izborno obećanje o ukidanju mjera štednje koje je prihvatila prethodna vlada.[4]

U prvih šest mjeseci vladanja pokazao se nepouzdanim: U pregovorima je neiskren i nevjerodostojan, potpisuje i obećava jedno a onda po povratku u Atenu radi dijametralno suprotno. Cipras je došao na vlast bez ikakvog rezultata iza sebe, bilo u poslu ili u politici, i naoružan tek neiskustvom, ignorancijom, i majicama s likom Che Guevare krenuo u rat protiv cijele EU i cijeloga svijeta.[2]

Nakon što se približio (i kasnije istekao) rok za otplatu 1,6 milijardi eura duga MMF-u, čime je Grčka postala prva razvijena zemlja u tehničkom bankrotu, raspisan je referendum. U nedjelju 5. srpnja 2015. održat će se referendum na kome će građani Grčke odlučiti žele li prihvatiti natrag mjere štednje (u obliku plana Europske komisije, MMF-a i Europske središnje banke), ili ne žele štedjeti, što će zasigurno imati svoje posljedice.[5]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. greece.greekreporter.com, "New Greek Prime Minister, Alexis Tsipras, was born on July 28, 1974 — a day full of symbolism as he was born just five days after the fall of the 7-year military junta in Greece. He comes from a well-off family, as his father, Pavlos Tsipras, was a contractor of big public works, even during the military rule period.", objavljeno 26. siječnja 2015., pristupljeno 3. srpnja 2015.
  2. a b dnevno.hr, "Kad je vojna hunta pala, nastavio se bogatiti: uslijedila su četiri desetljeća u kojima su grčki lideri uspostavili sustav klijentelizma i uhljebljivanja ravan jedino onom koji postoji u Hrvatskoj, pretvarajući zemlju u državu s najvećim socijalnim razlikama i najviše socijalne nepravde u cijeloj Europi, unatoč tome što su te vlade dobrim dijelom bile socijalističke., Marcel Holjevac, objavljeno 30. lipnja 2015., pristupljeno 3. srpnja 2015.
  3. a b Synaspismos
  4. vijesti.hrt.hrArhivirana inačica izvorne stranice od 5. srpnja 2015. (Wayback Machine), "Cipras s ravnateljem ECB-a - Atena želi dogovor", objavljeno 1. veljače 2015., pristupljeno 3. srpnja 2015.
  5. vijesti.hrt.hrArhivirana inačica izvorne stranice od 2. srpnja 2015. (Wayback Machine), "Cipras potvrdio da će se referendum održati; nema odgovora na njegova pisma", objavljeno 1. srpnja 2015., pristupljeno 3. srpnja 2015.