Alpsko skijanje
_01.JPG)
Alpsko skijanje je vrlo raširen način skijanja na planinskim padinama prekrivenim snijegom. Ime je dobilo po Alpama, planinskom gorju u Europi gdje je tradicija takvog načina skijanja i začeta. Iako je alpsko skijanje danas rašireno u cijelom svijetu i na svim kontinentima, naziv se zadržao do danas.
Ovaj vid skijanja vrlo je raširen vid rekreacije ali i jedan od standardnih olimpijski športova na zimskim Olimpijskim igrama.
Kroz povijest su se tehnike alpskog skijanja često značajno mijenjale. Razloga za te promjene bilo je više, osim same domišljatosti pojedinih učitelja skijanja tu je i tehnološki napredak materijala, oblika i funkcionalnosti skijaške opreme, nivo uređenosti staza, itd.
Prva poznata alpska tehnika je Lilefender, a dobila je ime po gradu Lilenfeldu. Riječ je o tehnici skijanja pomoću jednog dugačkog štapa, kod kojeg skijaš zabada štap u središte zavoja te se zatim oko njega rotira i na taj način određuje smjer skretanja. Kasnije su skijaši vrlo brzo usvojili korištenje dva kraća štapa a ne jednog dugačkog.
Puno je širu primjenu doživjela tzv. Alberg tehnika koju je ranih godina 20. stoljeća prezentirao Austrijanac Hannes Schneider, a poznata je i kao tehnika plužne kristijanije. Valja istaknuti i Norvežanina Sondre Norheima, koji je konstruirao skijaški vez koji je omogućio bolje upravljanje skijom, i to tehnikom koja se danas naziva telemark. Daljni napredak tehnologije, posebice kvalitete skija i njihovih rubnika, omogućile su modernije alpske tehnike kao što su prestupna tehnika te carving (čitaj karving, od engleskog naziva carving). Danas u natjecateljskom i rekreativnom alpskom skijanju preovladavaju carving, te kod manjeg broja skijaša prestupna tehnika.
Alpske natjecateljske skijaške discipline su: slalom, veleslalom, spust, super-veleslalom, alpska kombinacija i paralelna natjecanja. Neslužbeno bi ih mogli kategorizirati na tehničke (slalom i veleslalom) i brzinske (spust i super-veleslalom) discipline.
Najvažnije natjecanje u alpskom skijanju je ono koje se odvija na zimskim Olimpijskim igrama. Svake godine se vrhunski skijaši natječu na natjecanjima Svjetskog kupa pod patronatom Međunarodne skijaške federacije (FIS), koja organizira i niz utrka nižeg nivoa. U ne-olimpijskoj godini skijaši se okupe na Svjetskim prvenstvima.
Velik je broj poznatih skijaša koji su kroz povijest dominirali alpskim natjecanjima. Često se kao najbolji skijaši svih vremena ističu: Ingemar Stenmark, rekorder po broju pobjeda u tehničkim disciplinama, Marc Girardelli, Benjamin Raich, ali i austrijski skijaš Marcel Hirscher koji drži rekord od osam uzastopnih velikih globusa. Uz njih, velika imena su i Hermann Maier, Alberto Tomba te Pirmin Zurbriggen.
Jedna od najvećih sportašica u tom sportu je hrvatska skijašica Janica Kostelić, koja je dominirala skijanjem u prvoj dekadi 21. stoljeća. Uz nju, žensku povijest skijanja ispisale su i Mikaela Shiffrin, apsolutna rekorderka po broju pobjeda u Svjetskom kupu, Lindsey Vonn, Annemarie Moser-Pröll s rekordnih šest naslova ukupne pobjednice, te Švicarka Vreni Schneider i Šveđanka Anja Pärson. Velik trag u muškom skijanju ostavio je i Ivica Kostelić, osvajač velikog kristalnog globusa i olimpijskih odličja.
Sva pravila te organizacija i kontrola skijaških natjecanja su pod upravljanjem Međunarodne skijaške federacije (FIS) sa sjedištem u Bernu (Švicarska). U Hrvatskoj je za alpsko skijanje nadležan Hrvatski skijaški savez.
| Disciplina | Duljina staze (m) | Vertikalni pad – M (m) | Vertikalni pad – Ž (m) | Broj vožnji | Broj kolaca / vrata | Prosječna brzina (km/h) | Tehnika |
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Spust | 2 500 – 4 500 | min. 800 | min. 500 | 1 | min. 15 (prolazna vrata) | 100 – 140 | Brzinska |
| Super-G | 1 500 – 3 500 | 400 – 650 | 400 – 600 | 1 | M min. 35, Ž min. 30 | 70 – 110 | Brzinska |
| Veleslalom | 1 000 – 2 500 | 250 – 450 | 250 – 400 | 2 (zbroj vremena) | M 56 – 70, Ž 46 – 58 | 40 – 70 | Tehnička |
| Slalom | 450 – 1 000 | 180 – 220 | 140 – 180 | 2 (zbroj vremena) | M 55 – 75, Ž 45 – 65 | 30 – 45 | Tehnička |
| Kombinacija | Spust + Slalom | Prema spustu | Prema spustu | 2 (1+1) | Prema disciplinama | Varijabilno | Mješovita |
| Paralelni slalom / veleslalom | 150 – 200 | 80 – 100 | 80 – 100 | Više (eliminacijsko) | 20 – 30 | 25 – 40 | Tehnička / dvoboj |
- Adriatic Slalom (Jadranski slalom), održava se na Platku od 1933.
- Snježna kraljica
Ljetne verzije sporta
- skijanje na travi
- skijanje na suhom
- inline-alpin[2] (inline slalom, street slalom) - kros između skijanja i rolanja na inline rolama
- ↑ International Ski Competition Rules (ICR) – Book IV Alpine Skiing assets.fis-ski.com Preuzeto 24. veljače 2026.
- ↑ https://www.rolanje.hr/alpin-slalom/
