Amadeja Pavlović
| Marija Amadeja Pavlović | |
.jpg) | |
| Rodno ime | Karolina Pavlović |
|---|---|
| Rođenje | Petrovaradin, 28. siječnja 1895. |
| Smrt | Rijeka, 26. studenoga 1971. |
| Poznat(a) po | provincijalna poglavarica Milosrdnih sestara Sv. Križa nositeljica odličja Pravednik među narodima |
| Obrazovanje | Visoka pedagoška škola u Zagrebu |
| Službena stranica | Majka M. Amadeja Pavlović |
| Portal o životopisima | |
Marija Amadeja (Karolina) Pavlović (Petrovaradin, 28. siječnja 1895. – Rijeka, 26. studenoga 1971.) bila je hrvatska katolička redovnica i učiteljica.
Životopis[uredi | uredi kôd]
Djetinjstvo i školovanje[uredi | uredi kôd]
Rođena je kao Karolina u uglednoj i pobožnoj petrovaradinskoj građanskoj obitelji Alojzija Pavlovića i France rođ. Ambrišak. Imala je trojicu braće i dvije sestre. Nakon završetka trgovačke škole zaposlila se u Zemunu, a k sebi je uzela i jednoga od braće i brinula se za njegovo školovanje. U Zemunu je stupila u Marijinu kongregaciju i poučavala je njihov podmladak. Na misu je išla u bolničku kapelicu Milosrdnih sestara sv. Vinka tamo je u njoj niklo redovničko zvanje. Osjećala se pozvanom u zatvoreni samostan, ali obitelj joj je savjetovala neka stupi u neki od karitativnih redova. Godine 1922., nakon što je brat za kojeg je skrbila završio gimnaziju, stupila je u đakovački samostan Milosrdnih sestara Sv. Križa. U samostanu je završila učiteljsku školu, a kasnije i visoku pedagošku školu u Zagrebu.
Redovnički život[uredi | uredi kôd]
Nakon položenih zavjeta radila je u đakovačkoj osnovnoj i građanskoj školi. Kao učiteljica bila je savjesna, a s osobitom ljubavlju zauzimala se za siromašniju djecu. Godine 1937. izabrana je za provincijalnu savjetnicu, a 1940. godine postala je prefekta. Provincijalna poglavarica bila je od 1943. do 1955. godine, u vrijeme teških ratnih i poratnih godina.
U ratnim danima štitila je židovsku djevojčicu Zdenku Bienenstock. Njena obitelj bila je smaknuta u koncentracijskom logoru, a nju je iz Osijeka, u lipnju 1941. godine, u Đakovo doveo svećenik Alfred Hölender i predao ju je majci M. Amadeji na skrb. Unatoč opasnosti za sestre i vlastiti život, ona ju je do svibnja 1945. godine skrivala u samostanu pod tuđim imenom i pomagala joj.
U poraću se odupirala komunističkoj vlasti koja je redovnicama pokušavala oduzeti što više posjeda i zabraniti im nošenje redovničkoga odijela za vrijeme njihovog rada u javnim službama. Štitila je sestre od pritisaka i maltretiranja komunističkih službenika, te razvila prijateljsku suradnju sa zagrebačkim nadbiskupom Alojzijem Stepincem i s pravoslavnim biskupom Barnabom Nastićem. Po isteku službe provincijalne poglavarice bila je kućna poglavarica na Sušaku (1955. – 1959.) i odgojiteljica redovničkoga podmladka u Zagrebu (1959. – 1966.). Nakon toga povukla se u provincijalnu kuću u Đakovu, gdje je provela posljednje godine života. Preminula je iznenada 26. siječnja 1971. godine na Sušaku, a sahranjena je u grobnici provincijalnih poglavarica u Đakovu.
Majka Amadeja ostala je upamćena kao uzorna i sveta redovnica, kojoj se neki i danas u molitvama obraćaju za zagovor.
Nagrade i priznanja[uredi | uredi kôd]
Zdenka Bienenstock 2008. pokrenula je postupak postumne dodjele naslova Pravednice među narodima. Odličje joj je posmrtno dodijeljeno 23. ožujka 2009.
Spomen[uredi | uredi kôd]
- Godine 2010. u đakovačkom samostanu otvoren je dnevni boravak za starije osobe nazvan »Centar Amadea«.
- Dana 5. rujna 2021., u crkvi sv. Roka u Petrovaradinu postavljena joj je spomen-ploča[1]
- Amadea (2021.), mjuzikl Daria Balekića (libreto i glazba) i Arete Ćurković (režija)[2]
- Prigodom 50. godišnjice smrti Katolički bogoslovni fakultet u Đakovu i Milosrdne sestre Sv. Križa održan je znanstveni simpozij o njezinu životu i djelu.[3]
Povezani članci[uredi | uredi kôd]
Bibliografija[uredi | uredi kôd]
- Ivan Armanda, Odnos sestre Amadeje Pavlović, poglavarice Hrvatske provincije Družbe Milosrdnih sestara svetoga Križa, prema komunističkim vlastima u Jugoslaviji, Časopis za suvremenu povijest 2/2011.
- Ivan Armanda, Pisma nadbiskupa Alojzija Stepinca križarici Amadeji Pavlović, Tkalčić 18/2014.
- s. M. Estera Radičević, Sto pedeset godina zaJedno (katalog izložbe), Milosrdne sestre Sv. Križa, Muzej Đakovštine, Đakovo, 2018. (32 str.), ISBN 9789539748386
- Ivica Raguž, Ja služim Bogu. Duhovni život majke M. Amadeje Pavlović, Milosrdne sestre Sv. Križa, Đakovo, 2021. (243 str.), ISBN 9789538236037
Vrela[uredi | uredi kôd]
- ↑ U Petrovaradinu otkrivena spomen-ploča s. Amadeji Pavlović, ika.hkm.hr, objavljeno 6. rujna 2021., arhivirano i pristupljeno 22. rujna 2021.
- ↑ Mjuzikl „Amadea“ izveden u Đakovu, ika.hkm.hr, objavljeno 20. rujna 2021., arhivirano i pristupljeno 22. rujna 2021.
- ↑ Martinković, Nada. „Hrabrim i mudrim djelovanjem sebe i čitavu zajednicu izlagala je opasnosti”, Glas Koncila, br. 2476 (5. prosinca 2021.), god. LX, str. 4
- Ivan Armanda, Lik i djelovanje redovnice Amadeje Pavlović (1895.-1971.) iz Družbe milosrdnih sestara Sv. Križa, Tkalčić 16/2012.
- Sestri Amadeji Pavlović postumno dodijeljeno priznanje Pravednik među narodima, www.biskupijadjs.hr, objavljeno 23. ožujka 2009., HAW
- Željko Ivanjek, Pravednici i njihove životne priče, www.jutarnji.hr, objavljeno 24. svibnja 2009., HAW
- M. Tucakov, Petrovaradinka – pravednica među narodima, Hrvatska riječ, objavljeno 7. veljače 2020.
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
- Mrežna mjesta
- Majka M. Amadeja Pavlović, službeno mrežno mjesto