Amadeja Pavlović

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Marija Amadeja Pavlović
Rodno ime Karolina Pavlović
Rođenje Petrovaradin, 28. siječnja 1895.
Smrt Rijeka, 26. studenoga 1971.
Poznat(a) po provincijalna poglavarica Milosrdnih sestara sv. Križa
nositeljica odličja Pravednik među narodima
Obrazovanje Visoka pedagoška škola u Zagrebu
Službena stranica Majka M. Amadeja Pavlović
Portal o životopisima

Marija Amadeja (Karolina) Pavlović (Petrovaradin, 28. siječnja 1895. - Rijeka, 26. studenoga 1971.) bila je hrvatska katolička redovnica i učiteljica.

Životopis[uredi | uredi kôd]

Djetinjstvo i školovanje[uredi | uredi kôd]

Rođena je kao Karolina u uglednoj i pobožnoj petrovaradinskoj građanskoj obitelji Alojzija Pavlovića i France rođ. Ambrišak. Imala je trojicu braće i dvije sestre i bila je živahno dijete. Nakon završetka trgovačke škole zaposlila se u Zemunu, a k sebi je uzela i jednoga od braće i brinula se za njegovo školovanje. U Zemunu je stupila u Marijinu kongregaciju i poučavala je njihov podmladak. Na misu je išla u bolničku kapelicu Milosrdnih sestara sv. Vinka tamo je u njoj niklo redovničko zvanje. Osjećala se pozvanom u zatvoreni samostan, ali obitelj joj je savjetovala neka stupi u neki od karitativnih redova. Godine 1922., nakon što je brat za kojeg je skrbila završio gimnaziju, stupila je u đakovački samostan Milosrdnih sestara sv. Križa. U samostanu je završila učiteljsku školu, a kasnije i visoku pedagošku školu u Zagrebu.

Redovnički život[uredi | uredi kôd]

Nakon položenih zavjeta radila je u đakovačkoj osnovnoj i građanskoj školi. Kao učiteljica bila je savjesna, a s osobitom ljubavlju zauzimala se za siromašniju djecu. Godine 1937. izabrana je za provincijalnu savjetnicu, a 1940. godine postala je prefekta. Provincijalna poglavarica bila je od 1943. do 1955. godine, u vrijeme teških ratnih i poratnih godina.

U ratnim danima štitila je židovsku djevojčicu Zdenku Bienenstock. Njena obitelj bila je smaknuta u koncentracijskom logoru, a nju je iz Osijeka, u lipnju 1941. godine, u Đakovo doveo svećenik Alfred Hölender i predao ju je majci M. Amadeji na skrb. Unatoč opasnosti za sestre i vlastiti život, ona ju je do svibnja 1945. godine skrivala u samostanu pod tuđim imenom i pomagala joj.

U poraću se odupirala komunističkoj vlasti koja je redovnicama pokušavala oduzeti što više posjeda i zabraniti im nošenje redovničkoga odijela za vrijeme njihovog rada u javnim službama. Štitila je sestre od pritisaka i maltretiranja komunističkih službenika, te razvila prijateljsku suradnju sa zagrebačkim nadbiskupom Alojzijem Stepincem i sa pravoslavnim biskupom Barnabom Nastićem. Po isteku službe provincijalne poglavarice bila je kućna poglavarica na Sušaku (1955.-1959.) i odgojiteljica redovničkoga podmladka u Zagrebu (1959.-1966.). Nakon toga povukla se u provincijalnu kuću u Đakovu, gdje je provela posljednje godine života. Preminula je iznenada 26. siječnja 1971. godine na Sušaku, a sahranjena je u grobnici provincijalnih poglavarica u Đakovu.

Majka Amadeja ostala je upamćena kao uzorna i sveta redovnica, kojoj se neki i danas u molitvama obraćaju za zagovor.

Nagrade i priznanja[uredi | uredi kôd]

Zdenka Bienenstock 2008. godine pokrenula je postupak da se majci M. Amadeji posmrtno dodijeli titula Pravednice među narodima. Odličje joj je posthumno dodijeljeno 23. ožujka 2009. godine.

Spomen[uredi | uredi kôd]

  • Godine 2010. u đakovačkom samostanu otvoren je dnevni boravak za starije osobe nazvan Centar Amadea.
  • Dana 5. rujna 2021., u crkvi sv. Roka u Petrovaradinu postavljena joj je spomen-ploča [1]
  • Amadea (2021.), mjuzikl Daria Balekića (libreto i glazba) i Arete Ćurković (režija) [2]

Povezani članci[uredi | uredi kôd]

Bibliografija[uredi | uredi kôd]

Vrela[uredi | uredi kôd]

  1. U Petrovaradinu otkrivena spomen-ploča s. Amadeji Pavlović, ika.hkm.hr, objavljeno 6. rujna 2021., arhivirano i pristupljeno 22. rujna 2021.
  2. Mjuzikl „Amadea“ izveden u Đakovu, ika.hkm.hr, objavljeno 20. rujna 2021., arhivirano i pristupljeno 22. rujna 2021.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Mrežna mjesta