Amfiteatar

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Pogled iz zraka na amfiteatar u Pompejima, 1. st. pr. Kr.

Amfiteatar je naziv za posebnu vrstu rimske javne građevine u kojima su se održavale gladijatorske igre koje, u sklopu kojih su rimski građani organizirali i ispunjavali svoje slobodno vrijeme (otium). Zdanja za održavanje spektakla bila su veoma funkcionalna i njihove se arhitektonske karakteristike reflektiraju u svim aspektima suvremenih sportskih borilišta. Sam termin amfiteatar (grč. amphitheatron = dvostruko kazalište, lat. amphitheatrum) označava njegov oblik dvostrukog teatra, odnosno, dvostrukog polukružnog gledališta grčkog i rimskog kazališta, koji daje optimalanu mogućnost praćenja gladijatorskih borbi. Amfiteatri predstavljaju specifične javne građevine iz klasičnog rimskog perioda namijenjene priređivanju gladijatorskih igara (ludi gladiatori), borbi između divljih i razjarenih životinja (venationes), pomorskih bitaka (naumachiae), raznih parada i drugih u rimskom svijetu omiljenih oblika često krvoločne zabave.

Najpoznatiji amfiteatri su rimski Kolosej i amfiteatri u Veroni i Pompejima (Italija), pulska Arena, i amfiteatri u El Džemu (Tunis), te Nimesu i Arlesu (Francuska).

Iako se danas ne čini tako, rimljani su amfiteatre gradili u velikom broju svojih gradova pa gotovo u svakom talijanskom gradu možemo naći ostatke rimskih amfiteatara. U Hrvatskoj amfiteatre nalazimo u Puli, u Saloni i u Burnumu kraj Knina, a postoje indicije o postojanju takvih građevina i na drugim područjima: Osijek (Mursa), Trilj (Tilurium), Zadar (Iader), Sisak (Siscia)...

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke na temu: Amfiteatar.

Literatura[uredi VE | uredi]

  • Mate Suić: Zadar u starom vijeku, Filozofski fakultet, Zadar, 1981.
  • Nenad Cambi: Antika, Naklada Ljevak, Zagreb, 2002.
  • Marin Buovac: Amphitheatres in the Republic of Croatia, 13th Annual Meeting of the European Association of Archaeologists, Sveučilište u Zadru, Zadar, 2007.