Ami Boué

Izvor: Wikipedija
Ami Boué
Ami boué.jpg
Rođenje 16. ožujka 1794.
Hamburg, Njemačka
Smrt 21. studenog 1881.
Beč, Austro-Ugarska
Prebivalište Njemačka, Škotska, Francuska, Austro-Ugarska
Državljanstvo Austrija
Polje geologija, geografija
Portal o životopisima

Ami Boué (Hamburg, 16. ožujka 1794.Beč, Austro-Ugarska, 21. studenog 1881.), bio je austrijski geolog, podrijetlom iz Njemačke, koji je odrastao i školovao se u rodnom Hamburgu, te u Genevi i Parizu.

Za vrijeme studija medicine na sveučilištu u Edinburghu, upoznao se s Robertom Jamesonom, čija su ga predavanja iz geologije i mineralogija toliko zainterisirala, da je odlučio da će to postati njegovo zanimanje. Boué je još za studija počeo voditi geološka istraživanja po raznim dijelovima Škotske i Hebridima. Po završetku studija 1817. naselio se u Parizu.

1820. objavio je Essai géologique sur l'Ecosse, u kojem su vulkanske stijene po prvi put posebno i vrlo metodično opisane. Poduzeo je brojna studijska putovanja po Njemačkoj, Austriji i Južnoj Europi, proučavajući raznolike geološke formacije, i na taj način bio pionir geoloških istraživanja. Bio je i jedan od osnivača Francuskog geološkog društva (Société Géologique de France) 1830., i jedan od predsjednika tog društva 1835. Od 1841. naselio se u Beču, i uzeo austrijsko državljansvo.

Etnografska karta Balkana iz 1847. Ami Bouea

Carska Akademija znanosti iz Beča objavila je njegove najvažnije radove iz geologije balkanskih zemalja (1859.1870.). Boué je osobno obavio Mémoires géologiques et paléontologiques (Pariz, 1832.) i znanstvenu studiju La Turquie d'Europe (Pariz, 1840.), u kojoj je znanstveno iznio svoja geografska, geološka i prirodoslovna zapažanja po svojim putovanjima po tadašnjim turskim zemljama juga Europe. U ovoj studiji obrađeni su dijelovi Bosne, Srbije, Crne Gore, Albanije, Makedonije, Bugarske i Grčke i to ne samo s geološkog, već i za geografskog, prirodoslovnog (flora i fauna) etnografskog, gospodarskog i povijesnog stanovišta. 1849. on je objavio prvu etnografsku kartu turskih zemalja Balkanskog poluotoka.

Po njemu se danas zovu ulice u Beču, Budimpešti i Sofiji.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]