Anglo-španjolski pomorski rat (1587. – 1604.)

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Anglo-španjolski pomorski rat (1587. – 1604.)
Spanish Armada.jpg
Philip James de Loutherbourg, Poraz Španjolske armade, 8. kolovoz 1588. (1796.)
Vrijeme 1587. - 1604.
Lokacija Atlantski ocean, Britanski otoci, Niske Zemlje, Kraljevina Francuska, Kraljevina Španjoska, Španjolske kolonije u Srednjoj Americi, Portugal, Azorski i Kanarski otoci
Ishod Status quo ante bellum
• Sporazum iz Londona
Sukobljeni
Flag of Cross of Burgundy.svg Španjolsko Carstvo Flag of England.svg Kraljevina Engleska
Saint Patrick's Saltire.svg Kraljevina Irska
Statenvlag.svg Republika Nizozemska
Vođe
Flag of Cross of Burgundy.svg kralj Filip II.
Flag of Cross of Burgundy.svg kralj Filip III.
Flag of England.svg kraljica Elizabeta I.
Flag of England.svg kralj James I.
Flag of England.svg sir Francis Drake
Flag of England.svg sir John Hawkins †

Anglo-španjolski pomorski rat (1587. – 1604.), izbio je kada je kraljica Elizabeta I. otvoreno stala na stranu nizozemskih ustanika tijekom rata protiv Španjolaca, na to je Španjolska zaplijenila Engleske brodova u svojim lukama te Portugalu i u Sredozemnom moru. Na takvu je mjeru Engleska strana uzvratila, zabranom ribarenje kod Newfoundlanda. Oružana intervencija Engleske u pobunjenoj Nizozemskoj 1586. i pogubljenje kraljice Marije I. Stuart u veljači 1587., prouzrokovali su prekid, već ionako zategnutih, diplomatskih odnosa. Rat je otpočeo iste godine.

Slom Nepobjedive armade i Drakeov pohod na Španjolsku[uredi VE | uredi]

Španjolski ratni plan predviđao je invaziju Engleske, gdje ju je u vodama ispred nje čekala Engleska flota. Francis Drake je 19. svibnja 1587. izvršio iznenadan i smion napad na Calais, čime je znatno omeo pripremu španjolske flote. Španjolska armada uputila se 1588. iz Španjolske da osigura prebacivanje invazijske vojske iz Flandrije u Englesku, no doživjela je potpun poraz, čime je Španjolska izgubila prevlast na moru, a Engleska je iduće godine prešla u ofenzivu na obale Pirinejskog poluotoka. Drake je 1589. prokrenuo pohod protiv primorskih gradova Španjolske s jakom eskadrom i 11,000 ukrcanih vojnika. Uplovio je u La Coruñau, razbio snage koje su branile grad i zarobio ili uništio više velikih brodova i mnogo ratnog materijala. Drakeov daljnji put prema jugu bio je ispunjen pljačkom i razaranjem. Na 40 M sjeverno od ušća rijeke Tajo iskrcao je trupe koje su uzalud pokušale zauzeti Lisabon. Nastavio je dalje te je zauzeo i opljačkao Vigo i zarobio mnogo brodova.

Gusarski pohodi protiv španjolske pomorske trgovine[uredi VE | uredi]

Mnogobrojni pohodi protiv španjolske pomorske trgovine, koje su do kraja rata produzimali gusari i organizirane jedinice engleske ratne mornarice (RM) jako su oslabili pomorsku moć Španjolske i obogatili engleske pomorce i krunu. Engleski gusari operirali su prvenstveno u sjevernom Atlantiku i na njegovim obalama, ali su silazili i južno od Rio de Janeira. Naročito se istaknuo George Clifford sa svojih 20 pohoda izvršenih od 1586.do 1598., u kojima je sudjelovalo ponekad i do 20 brodova.

Jačanje Španjolske na moru i pokušaji suzbijanja[uredi VE | uredi]

Francis Drake i John Hawkins s eskadrom od 26 brodova otplovili su 1595. u vode Zapadne Indije s namjerom da pređu preko Panamske prevlake (Istmo de Panamá) i dočepaju se blaga koje je tamo čekalo na transport. U međuvremenu je Španjolska ponovo ojačala na moru, pa je britanskim otocima zaprijetila opasnost od invazije. Stoga je Engleska, uz saradnju s Nizozemskom, u prvoj polovici 1596. opremila veliku flotu od oko 150 ratnih i transportnih brodova s preko 14,000 mornara i vojnika, koja je 20. lipnja nezapaženo stigla pred Calaisa, zauzela ga i uništila sve španjolske brodove zatečene u luci. Španjolci su 1601. uspjeli proći pored engleske eskadre koja je blokirala njihove luke i da kod sela Kinsale u Irskoj iskrcati 4,000 vojnika radi podrške irskom ustanku, koji je započeo 1593. Blokiran s mora i kopna, ovaj španjolski korpus je kasnije prisiljen na predaju. Do kraja rata Englezi su se ograničili na blokadu španjolske obale i krstarički rat.

Kraja rata i njegove posljedice[uredi VE | uredi]

Poslije smrti kraljice Elizabete I, novi kralj James I. sklopio je 1604. mir i zabranio napade na španjolske kolonije i gusarenje protiv španjolske trgovine na moru. Ovaj rat je iz temelja uzdmao ekonomsku moć Španjolske. Ona više nije bila u stanju da svojom RM efikasno štiti pomorski promet i kolonije, a rastuće bogatstvo omogućilo je Engleskoj da učvrsti i razvije svoju pomorsku moć.

Literatura[uredi VE | uredi]

  • ”Anglo-španski pomorski ratovi”, U: Vojna enciklopedija, sv. 1., Beograd: Izdanje redakcije Vojne enciklopedije, 1970., str. 153.-154.
  • J. S. Corbett, The Navy During the Spanish War 1585—1587, London, 1894.
  • F. C. Duro, Armada Española desade la unión de los reinos de la Castilla y de León et Aragón, 9 t., Madrid, 1895.;1903.
  • J. S. Corbett, Drake and the Tudor Navy, I—II t., London 1898.
  • J. S. Corbett, England in the Mediterranean, I—II t., London 1904.
  • A. Stenzel, Seekriegsgeschichte, II t., Hannover-Leipzig, 1909.