Ante Crnica

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Fra Ante Crnica (Zaton, 28. lipnja 1892.Zagreb, 24. lipnja 1969.)[1] bio je hrvatski svećenik[1] iz reda franjevaca i poznati hrvatski poznavatelj kanonskog prava. Pripadao je Franjevačkoj provinciji Presvetog Otkupitelja.[1] Doktorirao je teologiju, crkveno i civilno pravo. Bio je poliglotom.[1] Promicao je kult Nikole Tavelića[2], na čijoj je vicepostulaturi radio, pa je o njemu napisao tisuće stranica.[3] Da bi ubrzao i potakao crkvene vlasti na kanonizaciju Nikole Tavelića, napravio je presedan u povijesti Katoličke Crkve: skupio je vjerničke potpise da bi se kanoniziralo Tavelića, njih gotovo milijun.[1]

Širio je slavu Gospe od Zdravlja, pisao je o njoj (djelo Naša Gospa od Zdravlja i njezina slava ima preko 700 str.) i poticao umjetnike neka ju oslikavaju.[1] [4] U crkvenim se knjigama fra Antu Crnicu može naći pod imenom Antonio Crnica.[5]

Životopis[uredi VE | uredi]

Rodio se u Zatonu 1892. godine. U rodnom mjestu je išao u osnovnu školu. Franjevačku je gimnaziju pohađao u Sinju. 1909. se je godine na Visovcu zaredio u franjevački red. U Šibeniku i Zaostrogu je studirao filozofiju. Potom je išao u Makarsku, gdje je studirao teologiju, koju je završio u švicarskom Fribourgu, gdje je proveo ratne godine. Ondje je studirao crkveno i civilno pravo te doktorirao teologiju 1917. a 1918. crkveno pravo i civilno pravo.[1]

Nakon što je završio studij, radio je među Hrvatima u Belgiji kao misionar. Krajem rata vratio se u Makarsku gdje je na visokoj franjevačkoj bogosloviji predavao crkveno pravo do 1928. godine. Potom je otišao u Šibenik gdje je utemeljio i vodio tiskaru Kačić. 1931. je pokrenuo i uređivao splitski list Gospa od Zdravlja. 1934. se opet vratio predavati u Makarsku gdje je ostao sve do 1943. godine. U Makarskoj je bio uređivao časopis makarske bogoslovije Novu reviju. Nakon rata je 1946. otišao u Zagreb predavati crkveno pravo. [1]

1937. godine je postao rektorom u Makarskoj na Franjevačkoj visokoj Bogosloviji. Za istu je ustanovu izradio Statut i reorganizirao nastavu, pretvorivši ju u filozofsko-teološki studij, čime je poslije postala uzorom ostalim bogoslovskim ustanovama Crkve u Hrvata. Iste je godine pokrenuo Bogoslovnu biblioteku.[1]

1958. se je angažirao na kanonizaciji Nikole Tavelića. U tom je pravcu 1961. godine pokrenuo i uređivao list Vjesnik bl. Nikole Tavelića.[1]

Natuknicu o njemu u Hrvatskoj enciklopediji napisao je fra Leonard Bajić.[6][7]

Djela[uredi VE | uredi]

Bitan je kao prevoditelj važnijih kanona Katoličke Crkve. Mnoge je preveo i objavio u knjizi Kanonsko pravo Katoličke Crkve. U ostalim djelima kanone nije preveo nego bi se više moglo reći da ih je prepričao. Surađivao je na Hrvatskoj enciklopediji.[8]

Pisao je za glasilo Gospu Sinjsku[1] i za časopis Novu reviju.

Poznata su mu ova djela:

  • Kanonsko pravo Katoličke Crkve, I, Split, 1937.
  • Naša Gospa od Zdravlja i njezina slava: Kritički prikaz štovanja čudotvorne Gospe od Zdravlja, Njezina svetišta i samostana u Splitu na Dobromu, Šibenik, 1939.
  • Kanonsko pravo Katoličke Crkve sv. 2, Osobno i stvarno pravo, Šibenik, 1941.
  • Kanonsko pravo Katoličke Crkve 2/1. Hijerarhija Katoličke Crkve, Šibenik, 1941.
  • Kanonsko pravo Katoličke Crkve 2/2. Redovničko i laičko pravo, Šibenik, 1941.
  • Bl. Nikola Tavelić : dika i ponos hrvatskog naroda, 1944.
  • Priručnik kanonskog prava Katoličke Crkve, Zagreb, 1945.
  • U rukopisu je ostao rad Bilješke iz prošlosti gospe Žalosne u Hrvatcima.[9]
  • B. Nicolai Tavelić : historico - iuridica dilucidatio, Rim, 1958.
  • B. Nicolaus Tavelić / Antonio Crnica. - Šibenik: Vice - Postulatura Bl. Nikole Tavelića, 1965.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 Ivan Botica: Hrvatska znanstvena bibliografija Neizbrisiv trag za Boga, Mariju, Tavelića i Crkvu. Četiri desetljeća nakon smrti fra Ante Crnicem, Godišnjak Gospa Sinjska 2009.[1]
  2. Knjižnica Katoličkog bogoslovnog fakulteta Traženje: Ante Crnica
  3. KBF B. Nicolaus Tavelić. Šibenik : Vice - Postulatura Bl. Nikole Tavelića
  4. KBF Ante Crnica: Naša Gospa od Zdravlja i njezina slava: Kritički prikaz štovanja čudotvorne Gospe od Zdravlja, Njezina svetišta i samostana u Splitu na Dobromu, Šibenik, Tiskara "Kačić", 1939.
  5. B. Nicolai Tavelić : historico - iuridica dilucidatio
  6. fra Leonard Bajić: Spisateljski rad, Majka Božja Lurdska - Zagreb, pristupljeno 5. listopada 2014.
  7. Bibliografija fra Leonarda Bajića, Majka Božja Lurdska - Zagreb, pristupljeno 6. listopada 2014.
  8. Hr. Wikisource Hrvatska enciklopedija, sv. 3, Zagreb, 1942.
  9. fra Mirko Buljac:Povijesna bolješka o župi Hrvace - Hrvatačke crkve Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja