Apsolutna ništica

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Apsolutna nula iznosi −273,15 °C ili 0 K.

Apsolutna ništica, apsolutna nula je donja granica (apsolutne) termodinamičke temperature koju je, zbog trećeg zakona termodinamike, nemoguće postići. Apsolutna nula predstavlja stanje materije u kojoj je termodinamički sustav na najnižoj mogućoj razini u prirodi i kada posjeduje najnižu energiju.

Prema klasičnoj kinetičkoj teoriji plinova na apsolutnoj ništici kinetička energija čestice bi se trebala smanjiti na ništicu, ali u zbilji to se ne zbiva zbog kvantnomehaničkih zakonitosti.[1]

Povijest[uredi VE | uredi]

Pojam apsolutna nula je vjerojatno prvi odredio Guillaume Amontons u drugoj polovici sedamnaestog stoljeća.

Živio je u vrijeme Williama Thomsona.

Apsolutna nula se kao pojam najčešće rabi u prirodnim znanostima, a ponekad i u društvenim (npr. u filozofiji). O apsolutnoj nuli se među znanstvenicima vode razne teoretske polemike: svemirski, terestijalni ili subatomski odnosi. Sustav definicije pojma nije logički ispravan, ali je općenito prihvaćen. Smatra se da se blisko približavanje određuje logaritamskom ili limesnom funkcijom.

Apsolutna nula iznosi −273,15 stupnja Celzija ili 0 Kelvina.

Na apsolutnoj nuli molekularna energija sustava je minimalna.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. apsolutna nula Struna. Hrvatsko strukovno nazivlje (preuzeto 23. ožujka 2020.)


P physics.png Nedovršeni članak Apsolutna ništica koji govori o fizici treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.