Vidi kôd stranice Arena Sardona

{{UNESCO – svjetska baština
|ime mjesta = Švicarska tektonska Arena Sardona
|slika = Martinsloch.jpg
|godina = [[2008.]] <small>(32. zasjedanje)</small>
|vrst baštine = Prirodno dobro
|mjerilo = viii
|ugroženost = ne
|dossier = 1179
|država = {{Z+X|ŠVI}} 
|karta = Švicarska
|karta-oznaka = Arena Sardona
|oznaka-položaj = left
|koordinate = {{coord|46|55|0|N|9|15|38|E|display=inline,title}}
|karta-opis = Lokacija navlake Glarus u Švicarskoj 
}}
{{Široka slika|Glarus Thrust Fault at Piz Segnes.JPG|900px|<center>Panorama Navlake Glarus kod vrhova Segnes (lijevo) i Dof (desno)|50%|left}}
'''Arena Sardona''' ili '''Navlaka Glarus''' ([[njemački]]: ''Glarner Überschiebung'') je najveća [[navlaka]] (povratni [[rasjed]] koji nastaje skoro horizontalnim padom površinskog tla) na [[Alpe|Alpama]] koja se nalazi u istočnoj [[Švicarska|Švicarskoj]]. Uz ovu navlaku Helvetski tektonski pokrov je pomjeren više od 100 km sjverno preko vanjskog [[masiv]]a Aar i Infrahelvetskog kompleksa. Navlaka čini dodirnu točku između starijeg [[Perm (geološko razdoblje)|permsko]]-[[trijas|trijaškog]] sloja stijena i mlađeg sloja vapenenca iz [[Jura (geološko razdoblje)|jure]] i [[Kreda (geološko razdoblje)|krede]], te [[fliš]]a i [[molasa|molase]] iz [[paleogen]]a.

Arena Sardona svojom horizontalnom orijentacijom i visokim lokalnim [[reljef]]om ocrtava veliko područje u [[kanton]]ima [[Glarus (kanton)|Glarus]], [[St. Gallen]] i [[Graubünden]]. Najpoznatije stijene su one kod Lochsitea, blizu grada [[Glarus]]a, te stijena ''Tschingelhörner'' (u kojoj se nalazi prirodna rupa ''Martinsloch'' - slika desno) između [[Elm]]a i [[Flims]]a.
Iako su navlake česta pojava u planinskim vijencima, Arena Sardona je izrazito pristupačan primjer i kao takav odigrao je važnu ulogu u razvoju [[geologija|geologije]] i otkrivanju sastava [[orogen]]a. Zbog toga je ova navlaka proglašena [[geotop]]skom i geološkom [[UNESCO]]-ovom [[svjetska baština|svjetskom baštinom]]. Ova "tektonska arena" ima površinu od 32.850 hektara, većinom planinskog krajolika, i proteže sekroz 19 općina između [[Surselva]], [[Linthtal]]a i [[Walensee]]a. On uključuje nekoliko vrhova viših od 3000 metara, kao što su: Surenstock ([[romanš]]: ''Piz Sardona'', po kojem je cijela navlaka dobila ime), Ringelspitz i Pizol.

<gallery>
Datoteka:Am Chüebodensee bei Elm.jpg|<center>Surenstock (straga) s jezera Chüebodensee
Slika:Tsingelhörner.jpg|<center>Tsingelhörner s rupom Martinloch (desno)
Slika:Calfeisen.jpg|<center>Vrh Sardona (Surenstock, 3.056 m) kod [[Calfeisental]]a
Slika:Ringelspitz from Calanda.jpg|<center>Ringelspitz (3.248 m) s Calanda
Slika:Picswiss SG-36-10.jpg|<center>Vrh Picol (2.844 m)
</gallery>

==Izvori==
* Sibylle Franks i Rudolf Trümpy, Journal of International Geoscience. ed (PDF). [https://web.archive.org/web/20110928120448/http://www.episodes.org/backissues/283/187-Franks.pdf The Sixth International Geological Congress: Zürich, 1894.] Episodes. Vol. 28 No.3., 2005., International Union of Geological sciences. str. 187. – 192.

{{Svjetska baština u Švicarskoj}}

[[Kategorija:Svjetska baština u Švicarskoj]]
[[Kategorija:Reljefni oblici u Švicarskoj]]
[[Kategorija:Alpe]]