Arena Sardona
| Švicarska tektonska Arena Sardona | |
|---|---|
 Svjetska baština – UNESCO | |
 | |
| Država |  Švicarska |
| Godina uvrštenja | 2008. (32. zasjedanje) |
| Vrsta | Prirodno dobro |
| Mjerilo | viii |
| Ugroženost | – |
| Poveznica | UNESCO:1179 |
| Koordinate | 46°55′0″N 9°15′38″E / 46.91667°N 9.26056°E |
Arena Sardona ili Navlaka Glarus (njemački: Glarner Überschiebung) je najveća navlaka (povratni rasjed koji nastaje skoro horizontalnim padom površinskog tla) na Alpama koja se nalazi u istočnoj Švicarskoj. Uz ovu navlaku Helvetski tektonski pokrov je pomjeren više od 100 km sjeverno preko vanjskog masiva Aar i Infrahelvetskog kompleksa. Navlaka čini dodirnu točku između starijeg permsko-trijaškog sloja stijena i mlađeg sloja vapenenca iz jure i krede, te fliša i molase iz paleogena.
Arena Sardona svojom horizontalnom orijentacijom i visokim lokalnim reljefom ocrtava veliko područje u kantonima Glarus, St. Gallen i Graubünden. Najpoznatije stijene su one kod Lochsitea, blizu grada Glarusa, te stijena Tschingelhörner (u kojoj se nalazi prirodna rupa Martinsloch - slika desno) između Elma i Flimsa. Iako su navlake česta pojava u planinskim vijencima, Arena Sardona je izrazito pristupačan primjer i kao takav odigrao je važnu ulogu u razvoju geologije i otkrivanju sastava orogena. Zbog toga je ova navlaka proglašena geotopskom i geološkom UNESCO-ovom svjetskom baštinom. Ova "tektonska arena" ima površinu od 32.850 hektara, većinom planinskog krajolika, i proteže sekroz 19 općina između Surselva, Linthtala i Walenseea. On uključuje nekoliko vrhova viših od 3000 metara, kao što su: Surenstock (rumončki: Piz Sardona, po kojem je cijela navlaka dobila ime), Ringelspitz i Pizol.
Surenstock (straga) s jezera Chüebodensee
Tsingelhörner s rupom Martinloch (desno)
Vrh Sardona (Surenstock, 3.056 m) kod Calfeisentala
Ringelspitz (3.248 m) s Calanda
Vrh Picol (2.844 m)
- Sibylle Franks i Rudolf Trümpy, Journal of International Geoscience. ed (PDF). The Sixth International Geological Congress: Zürich, 1894. Episodes. Vol. 28 No.3., 2005., International Union of Geological sciences. str. 187. – 192.
| Kulturna baština (9) | Povijesno središte Berna (1983.) • Tri dvorca, obrambene zidine i gradska jezgra Bellinzona (2000.) • Urbanizam urarskih gradova La Chaux-de-Fonds i Le Locle (2009.) • Arhitektonska djela Le Corbusiera, izniman doprinos modernom pokretu3) (2016.) • Terasasti vinogradi Lavauxa (2007.) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa2) (2011.) • Raetinska pruga1) (2008.) • Müstairski samostan Svetog Ivana u Val Müstairu (1983.) • Kneževska opatija St. Gallen sa zadužbinskom bibliotekom i crkvom (1983.) |  |
|---|---|---|---|
| Prirodna baština (3) | Tektonski geotop Arena Sardona kantona Glarus (2008.) • Alpsko područje Jungfrau-Aletsch između Wengena i Fiescha (2002.) • Monte San Giorgio1) (2003.) | ||
| Nematerijalna svjetska baština (2) | Festival vinogradara u Veveyu (2016.) • Baselski karneval (2017.) | ||