Arheometrija
Arheometrija je znanstvena disciplina koja se u ispitivanju i objašnjenju arheoloških pronalazaka koristi metodama i tehnikama prirodnih i tehničkih znanosti (prije svega kemije, fizike, mineralogije, znanosti o materijalima, kao i bioloških znanosti, posebice molekularne biologije).
Metode kojima se arheometrija koristi su orijentirane na porijeklo objekata koji se ispituju i one koje se bave isključivo problematikom materijala.
U engleskom se govornom području za arheometriju koristi i pojam arheloške znanosti.
Arheometrija anorganskih materijala[uredi | uredi kôd]
Nalazi iz ove grupe predmeta ispituju se po pitanju geografskog porijekla, odnosno vremenskog razdoblja u kojem su isti korišteni te načina na koji su ovi materijali oblikovani i obrađivani.
Arheometalurgija[uredi | uredi kôd]
Ova se grana bavi problemom početka primjene pojedinih metala te problematikom porijekla ruda koje su korištene pri proizvodnji.
Keramički materijali[uredi | uredi kôd]
Ostaci keramike iskopane pri arheološkim istraživanjima mogu nam pomoću znanstvenih analitičkih metoda dati brojne podatke o porijeklu materijala korištenih kod izrade posuda ili drugih predmeta,te o načinu oblikovanja i uporabi istih,ali i eventualnim rutama trgovine odnosno razmijene ovih predmeta.
Organski materijali[uredi | uredi kôd]
Većinu organski nalaza kod arheoloških istraživanja čine kosti ljudi i životinja,te eventualni ostaci biljaka i sjemenja.
Tehnike datiranja[uredi | uredi kôd]
- Datiranje ugljikom-14 — posebno za organske materijale
- dendrokronologija — za datiranje drveta, dopunjuje se datiranjem ugljikom-14
- termoluminescencija — za anorganske materijale, uključujući keramiku
- optički stimulirana luminescencija —
- electron spin resonance, za datiranje primjerice zubi
- kalij argon datiranje — za datiranje fosiliziranih ljudskih ostataka (zajedno s vulkanskim sedimentima)
Određivanje materijala[uredi | uredi kôd]
- XRF
- XRD
- Raman spektroskopija
- ICP-MS
- NAA
- SEM
- LIBS
Uloga kod lociranja potencijalnih nalazišta[uredi | uredi kôd]
Danas arheometrija ima i veliku ulogu kod lociranja potencijalnih arheoloških nalazišta. Prije svega se u te svrhe koriste satelitske ili avio snimke,a sve je veća i uloga georadarskih istraživanja.
Arheometrija u Hrvatskoj[uredi | uredi kôd]
Kod nas zasada nema laboratorija za arheometriju. Oni koji provode istraživanja arheometrijskog tipa koriste se uslugama drugih institucija koje nisu specijalizirane za arheometrijska istraživanja.
Dodatna literatura[uredi | uredi kôd]
- Andreas Hauptmann, Volker Pingel (Hrsg.): Archäometrie. Methoden und Anwendungsbeispiele. Schweizerbart, Stuttgart 2008, ISBN 978-3-510-65232-7
- G. A. Wagner: Einführung in die Archäometrie, Springer, Berlin 2007, ISBN 978-3-540-71936-6.
- Riederer, J. Archaeometrie. Die naturwissenshaftliche Untersuchung kunst-und kulturgeschichtlicher Objekte,1984.
- Riederer, J.;Brandt, A.: Die Anfänge der Archäometrie-Literatur im 18. und 19. Jahrhundert. Berliner Beiträge zur Archäometrie 3 (1978) 161. – 173.