Fizika

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Fizika
E = m c^2\,
Ekvivalencija mase i energije
Povijest fizike

Fizika (grč. physis, fysis: priroda) je prirodna znanost koja proučava materiju, gibanje, energiju i međudjelovanje. Najčešće se dijeli na klasičnu i modernu fiziku.[1] Fizika je općenito znanost koja se bavi proučavanjem i objašanjavanjem prirode i prirodnih pojava.

Fizika je jedna od najstarijih akademskih disciplina. U prošlosti j bila dijelom prirodne filozofije zajedno s kemijom, nekim granama matematike i biologijom. No, to se promijenilo u 17. stoljeću kada postaje znanost za sebe. Isprepliće se s mnogo interdisciplinarnih područja istraživanja, kao što je biofizika i kvantna kemija. Temelje u fizici ima i strojarstvo i računarstvo. Fizika je napravila značajan doprinos u napretku novih tehnologija. Na primjer, razumijevanje elektromagnetizma i nuklearne fizike je dovelo do novih proizvoda (elektronski uređaji, mobilni komunikacijski uređaji, primjena nuklearne energije) koji su znatno izmjenili današnje društvo.

Usko je vezana i s drugim prirodnim znanostima, osobito kemijom, geologijom i astronomijom. Teorijska kemija se u mnogome zasniva na fizici, pogotovo na kvantnoj mehanici, termodinamici i elektromagnetizmu, a tehničke znanosti su zapravo primjena teoretskih znanja iz matematike, fizike i raznih drugih znanosti.

Fiziku proučavaju fizičari, a mogu biti dio primjenjene, teorijske ili eksperimentalne fizike.

Glavna polja i osnove fizike[uredi VE | uredi]

Ključne teorije[uredi VE | uredi]

Područje Glavne teme Pojmovi
Klasična mehanika Newtonovi zakoni gibanja Zakon očuvanja energije
Masa
Energija
Moment
Sila
Elektromagnetizam Magnetizam
Elektricitet
Električna struja
Valovi i optika Titranje
Optika
Val
Harmonički oscilator
Vezane oscilacije
Prigušene oscilacije
Mehanički valovi
Interferencija valova
Stojni valovi
Valovi zvuka
Interferencija valova zvuka
Stojni zvučni valovi
Udari
Dopplerov efekt
Udarni valovi
LC-oscilacije
Izmjenična struja
Prisline oscilacije u LC i RLC krugovima
Elektromagnetski valovi
Geometrijska optika
Zrcala
Leće
Fizikalna optika
Difrakcija
Termodinamika
Statistička mehanika
Temperatura
Entropija
Kvantna mehanika Kvantna teorija polja
Standardni model
Simetrija Spin
Teorija relativnosti Opća relativnost
Posebna relativnost
Brzina svjetlosti
Teorija kaosa Atraktori

Osnove[uredi VE | uredi]

Materija -- Antimaterija -- Čestica -- Bozon -- Fermion
Vrijeme -- Prostor -- Dimenzija -- Dužina -- Brzina
Val -- Valna funkcija -- Harmonijski oscilator -- Elektromagnetno zračenje

Osnovne sile[uredi VE | uredi]

Osnovne sile: Gravitacija -- Elektromagnetska sila -- Slaba sila -- Jaka sila

Teorija čestica[uredi VE | uredi]

Teorija čestica -- Atom -- Proton -- Neutron -- Elektron -- Kvark -- Foton -- Gluon -- W bozon -- Z bozon -- Graviton -- Neutrino -- Radijacija -- Fermioni

Područja fizike[uredi VE | uredi]

Astrofizika -- Atomska, molekularna i Optička fizika -- Dinamika fluida -- Fizika polimera -- Optika -- Teorija materijala -- Nuklearna fizika -- Fizika plazme

Metode[uredi VE | uredi]

Znanstvena metoda -- Kvantitativna fizikalna metoda-- Mjerenje -- Mjerni instrumenti -- Dimenzijska analiza -- Vjerojatnost i statistika

Tabele[uredi VE | uredi]

Fizikalne konstante -- SI osnovne jedinice -- SI izvedene jedinice -- SI prefiksi -- Pretvaranje jedinica

Srodne znanosti[uredi VE | uredi]

Astronomija -- Biofizika -- Elektronika -- Elektrotehnika -- Inženjering -- Znanost o materijalima -- Matematička fizika -- Medicinska fizika


Spekulativne teorije[uredi VE | uredi]

Procesna fizika

Vidi još[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Enciklopedija LZMK, članak "fizika" (pristupljeno 16. prosinca 2013.)

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]