ArtWatch International

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži


ArtWatch International organizacija je koju je osnovao James Beck (1930. - 2007.), američki povjesničar umjetnosti te predavač na Columbia University u svrhu nadzora i poticanja kvalitetnije prakse u konzervaciji restauraciji umjetničkih djela. Osim međunarodnog dijela postoji i engleska grana ove organizacije, ArtWatch UK, koju vodi Michael Daley. Slična organizacija postoji i u Francuskoj - Association pour le Respect de l'Intégrité du Patrimoine Artistique.

.

Michelangelo, Stvaranje Adama, jedna od centralnih scena sa svoda Sikstinske kapele, ovo je restauriranje također bilo meta rasprava potaknutih od ArtWatch International-a.

Aktivnosti[uredi VE | uredi]

Godine 1991., Beck je kritizirao čišćenje skulpture Jacopo della Quercie (Beck je inače doktorirao na ovoj temi, pod supervizijom R. Wittkower-a), grobnice Ilarie del Caretto u katedrali u Luki, Italija. Konzervator koji je vodio radove pokrenuo je 4 parnice za "tešku klevetu", za koje djelo u Italiji kazna može biti do 3 godine zatvora. Beck je dobio sva 4 spora, te je potom postao suosnivač ArtWatch-a.[1]

ArtWatch se postavlja kritički prema konzervatorsko restauratorskoj praksi i projektima, poput restauracije Leonardo da Vinci-jeve Posljednje večere, te radovima na Mikelanđelovim freskama u Sikstinskoj kapeli. 2004, neuspješnom peticijom pokašali su zaustaviti radove na Mikelanđelovom Davidu, na kojem su se po radovima javile nove pukotine.

ArtWatch UK je nakon smrti James Beck-a;objavio izviješće o oštećenjima umjetnina transportiranih u svrhu mega izložbi, te članke koji se postavljaju kritički u odnosu na restauraciju modernih slika, poput slika Gustava Klimt-a. U studenom 2008 ArtWatch UK journal objavio je 20 članaka o kampanji i razvoju radova u od UNESCO-a zaštićenom gradu Petrogradu.

Beck i Daley su često bili gorljivi u ovakovim raspravama, no njihova su mišljenja bila redovno popraćena od strane tiska.[2][3] No isto tako oni koje oni kritiziraju podjednako kritiziraju njih.

Slučaj Ludwig Burchard-a[uredi VE | uredi]

U travnju 2006 ArtWatch UK Journal objavio je istraživanje o radu Ludwiga Burchard-a, znanstvenika koji je autor brojnih atribucija radova Rubens-a. Pokazali su da je isti neke atribucije objavio i zbog osobne materijalne koristi.[4]Ovo je ponovo postavilo pitanje o autentičnosti slike Samson i Dalila iz londonske National Gallery - te također postavilo i pitanje integriteta ravnatelja ove galerije, Neil MacGregor-a. Istraživanje je vodila Kasia Pisarek, diplomantica sa Sorbonne u Parizu, koja je radila doktorat na sveučilištu u Varšavi.[5]

Problem kritike kvalitete te opravdanosti konzervatorsko restauratorskih radova u Hrvatskoj[uredi VE | uredi]

Kod nas povjesničari umjetnosti izgleda danas nemaju pretenzija niti interesa za nadzorom kvalitete i opravdanosti konzervatorsko restauratorskih radova koji se kod nas provode. Treba se nadati da će ovo stanje izmijeniti ponovo osnovano Društvo konzervatora Hrvatske, odnosno da će barem dio svoje aktivnosti usmjeriti i u tom pravcu.[6]

Ta je činjenica u najmanju ruku prilično začudna jer se zna da je 4 petine konzervatora restauratora koji rade u Hrvatskim muzejima bez ikakovog formalno priznatog konzervatorsko restauratorskog obrazovanja, te da u 20 godina postojanja hrvatske države nije bilo nikakovog sustavnog pokušaja da se iste sustavno doškoluje. Osim toga oko 50 % istih ima samo srednju stručnu spremu, što je u čistoj suprotnosti sa većinom međunarodnih preporuka i standarda.[7] [8][9] Isti problem postoji i u Hrvatskom restauratorskom zavodu, s time da je situacija tamo vjerojatno nešto povoljnija.

Nadalje je problem što čak i većina kadrova koja radi na školovanju konzervatora restauratora u Hrvatskoj( kod nas postoje 3 ovakova studija)ima samo 2 godine formalno priznatog konzervatorsko restauratorskog obrazovanja(dapače dio istih nema nikakovo formalno priznato restauratorsko obrazovanje - u visoko razvijenim europskim zemljama preporučeno trajanje školovanja konzervatora restauratora je 5 godina, te se tamo isti nikako ne bi niti mogli baviti ovom djelatnošću).[10]

Obzirom na prije rečeno treba također istaknuti i da je stanje u hrvatskim muzejima po pitanju čuvanja i zaštite umjetnina mizerno, te da je svaka dosadašnja vlast na ovom vrlo osjetljivom i skupom problemu maksimalno štedjela ( no svoj su doprinos dali i ravnatelji nekih muzeja koji sukladno danim im ovlastima s lakoćom godinama prenamjenjuju od države dobivena sredstva).Muzeji koji imaju kvalitetno i svjetski riješenu mikroklimu, te rasvjetu i čuvaonice mogu se izbrojati na prste jedne ruke, da se ne govori o čuvanju, te pakiranju i transportu umjetnina, kao i primjeni kompatibilnih materijala kod čuvanja i izlaganja. Kvalitetno i na svjetskom nivou opremljene restauratorske radionice također u muzejima jednostavno nema (i to uprkos zakonskoj obavezi da se iste kvalitetno opreme[11]), a o obrazovanosti kadrova također se nema što reći - osim ako se jednogodišnje stažiranje i stručni ispit ne smatraju svjetskim standardom.

Nepobitno je i da ulogu u svemu ovome ima i činjenica da uprkos 3 studija konzerviranja restauriranja, te 4 konzervatorsko restauratorske udruge u Hrvatskoj još uvijek nemamo opće prihvaćenih i propisanih načela konzerviranja restauriranja.[12]Također nesporna je i uloga nadležnih državnih tijela, prije svega ministarstva kulture, koje izdaje dopusnice za rad te kontrolira rad svih službi koje rade na baštini.[13]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. "In Memoriam", The Art Newspaper, July/August 2007.
  2. ukic.org
  3. artwatchinternational.org
  4. "My, What a Fabulous Rubens. Is It Real?" by Dalya Alberge, The Times, April 1, 2006 Retrieved April 1, 2006
  5. "My, What a Fabulous Rubens. Is It Real?" by Dalya Alberge, The Times, April 1, 2006 Retrieved April 1, 2006
  6. http://www.iic-hrvatskagrupa.hr/konzervatori.html Pristup stranici 28.11.2012.
  7. Definition of profession,Copenhagen 1985. www.icom-cc.org/47/about-icom-cc/definition-of-profession/
  8. ECCO COMPETENCES FOR ACCESS TO THE CONSERVATION-RESTORATION PROFESSION,usvojeno na generalnom zasjedanju ECCO-a 13.06.2010. u Briselu
  9. http://www.hrmud.hr/admin/fckeditor/File/Sekcija%20restauratora/Popis%20restauratora%20i%20preparatora%20koji%20rade%20u%20hrvatskim%20muzejima.pdf Pristup stranici 23.04.2014.
  10. http://www.encore-edu.org/ENCoRE-documents/cp.pdf Str.4,pristup stranici 23.03.2014.
  11. http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/126462.html Pristup stranici 28.11.2012.
  12. http://www.iic-hrvatskagrupa.hr/tabor.html Pristup stranici 4.05.2014.
  13. http://www.novilist.hr/Kultura/U-obnovi-spomenika-vladaju-razlicite-prakse Pristup stranici 4.05.2014.

Dodatna literatura[uredi VE | uredi]

Beck, J;Daley, M. Art Restoration: The Culture, the Business and the Scandal New York 1996.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]