Austro-ugarska kruna

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search
Novčanica austro-ugarske krune. Lice.
Novčanica austro-ugarske krune. Naličje.

Kruna ili korona (njem. Österreichisch-ungarische Krone, mađ. osztrák-magyar korona ili češ. rakousko-uherská koruna) je bila službeno sredstvo plaćanja austro-ugarske monarhije od 1892. kada je zamijenila austro-ugarski gulden u omjeru 2 krune = 1 gulden, kao dio prihvaćanja zlatnog standarda) pa sve do raspada monarhije 1918. godine. Kruna se dijelila na stoti dio koji se zvao haler u austrijskom i filir u mađarskom dijelu monarhije.
Od 1900. kruna je bila jedina važeća valuta u carevini.

Vrijednost krune je bila 304,88 mg zlata, a do početka prvog svjetskog rata jedan američki dolar je vrijedio 4,95 krune.

Kruna je u Austriji korištena do 1924. godine kada je, nakon hiperinflacije nakon rata, zamijenjena šilingom u omjeru 1 šiling = 10.000 kruna.

Na licu novčanice austro-ugarske krune bio je tekst na njemačkom, a za dio koji je pisao vrijednost, bio je na njemačkom, češkom, poljskom, slovenskom, hrvatskom, ukrajinskom, talijanskom, srpskom i rumunjskom. Naličje je sadržavalo samo tekst na mađarskom.


Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Austro-ugarska kruna