Bablje ljeto
Ovo je glavno značenje pojma Bablje ljeto. Za druga značenja, pogledajte Bablje ljeto (razdvojba).
Bablje ljeto (Miholjsko ljeto, Martinjsko ljeto) je produženo razdoblje toplog i suhog vremena, koje se javlja nakon kalendarskog početka jeseni. Razdoblje na sjevernoj polutki traje od kraja rujna do sredine studenog, ovisno o zemljopisnoj širini. U našim krajevima najčešće se podrazumijeva razdoblje do oko sredine listopada, a pojava je posljedica izraženog grebena azorske anticiklone.[1] Bablje ljeto je u narodu poznato i kao "Miholjsko ljeto", prema blagdanu sv. Mihovila (29. rujna).
Pojam "bablje ljeto" se javlja u većem dijelu Europe, te postoji više teorija porijekla ovog pojma.
Po jednoj teoriji ime ove pojave izvedeno je od naziva za niti paučine kojom mladi pauci iz porodice Linyphiidae "jedre" u jesen kroz zrak. U većini slavenskih jezika to su "bapske vlasi" (od baba = stara žena, vještica). U narodnom vjerovanju to je razdoblje kad su se novačile vještice, a ta je paučina njihova kosa. Također, ova paučina smatrala se i predivom vilenjaka, patuljaka, norni ili djevice Marije. Vjerovalo se da će uskoro biti vjenčanje ako se leteća paučina uplela u kosu mlade djevojke.
Prema "Velikoj sovjetskoj enciklopediji" (ru: Большая советская энциклопедия) riječ je o razdoblju "kad starice na suncu još mogu zagrijati svoje kosti".
U većini europskih jezika pojam je najčešće poznat kao "bablje ljeto", ali se javljaju i drugi oblici, vezani uglavnom za neki jesenski blagdan, kao što su "Miholjsko ljeto" i "Martinjsko ljeto" (prema sv. Martinu, 11. studenoga), te "Cigansko (sirotinjsko) ljeto" (u Bugarskoj) ili "kasno ljeto" (u Nizozemskoj, nl: nazomer). U Sjevernoj Americi se za istu pojavu koristi naziv "Indijansko ljeto".
U vrijeme prije meteorologije kao znanosti, narod je pratio vremenske promjene i, zbog lakšeg pamćenja, povezivao ih s blagdanima koji su se redovito slavili. Naš poznati meteorolog Milan Sijerković prikupio je i objavio narodne poslovice povezane s prognozom vremena. Neke od njih su:
- Koliko ima mrazova prije Miholja, toliko ih bude poslije Jurjeva.
- Ako je Sveti Martin suh, bo po zimi rasel kruh.
- Ako na Mateja sunce sja, naskoro lijepa jesen zasja.
- Ako na Miholje sjever vuče, veliku zimu i snijeg dovuče.
- Sveti Matija led razbija; če pa ga ni - ga naredi!
- ↑ "Hrvatska opća enciklopedija", knjiga 1, str. 526, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 1999. ISBN 953-6036-31-2
- Arhiv The Wayback Machine: arhivirana stranica Bablje ljeto s web stranice Meteo-Info (arhivirano: 6. listopada 2011., pristupljeno: 11. listopada 2017.)