Bakovići (Fojnica, BiH)

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bakovići
Bakovići na karti BiH
Bakovići
Bakovići
Bakovići na zemljovidu Bosne i Hercegovine
Entitet Federacija BiH
Županija županija Središnja Bosna
Općina/Grad Fojnica
Zemljopisne koordinate 43°56′N 17°56′E / 43.93°N 17.93°E / 43.93; 17.93Koordinate: 43°56′N 17°56′E / 43.93°N 17.93°E / 43.93; 17.93
Stanovništvo (1991.)
 - ukupno 989

Bakovići su naseljeno mjesto u sastavu općine Fojnica, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Zlato se u ovom kraju vadilo u davnini, ispiranjem riječnoga pijeska ili kopanjem.[1]

Kao naselje Bakovići su nastali koncem 19. stoljeća u vrijeme otvaranja rudnika zlata.[2]

U Bakovićima je bilo jedno od najpoznatijih nalazišta zlata i srebra u jugoistočnoj Europi. Suvremeni rudnik osnovan je 1885. godine. Prvi s koncesijom za ovaj rudnik bili su braća Došen. Osmanski kroničar Dursun-beg je došao s turskom vojskom. Zabilježio je da je analizom piritne rude ustanovljeno da je u toni rude 8 do 15 grama zlata. 1930-ih su koncesiju imali Englezi. Sagradili su mnogo objekata, poput hidrocentrale, uveli su telefon. Posao je dobilo sedamsto ljudi. Posao je rađen ručno, kopalo se, koristila su se kolica, a zlato i srebro bili su ispirani. U roku od pet godina iz rudnika je izvađeno više od dvije tone čistog zlata i sedam i pol tona srebra. Izvađeno zlato i srebro Englezi su odvozili u Englesku. Pred drugi svjetski rat Englezi napuštaju rudnik. [3][4]

Nekada se dnevno vadilo i do 7 kg zlata. Prije rata je u rudniku radilo po 700 ljudi, a tu su bile velike barake, zgrade, kuće, cesta i telefon. Pred 1990-te je uništen. Tu su radili, dolazili i naseljavali se ljudi raznih struka sa raznih mjesta. 2010-ih se razmatra ponovo aktiviranje rudnika, jer stručne analize daju zaključke da ovdje postoje nalazišta sa oko pet tona rude iz koje se dobija zlato i srebro. [5]

Od starog eksploatacijskog područja ostali su simboli i mjesna prodaja. Pristupni ulazi u jame su zarasli, a rudnik je zapušten. Ostali su očuvani infrastrukturni objekti, poput kopova, tunela, jama. Iz jedne od jama teče potočić sa žutim talogom i ulijeva se u obližnju rječicu Gvožđanku. Na suprotnoj obali Gvožđanke je brdo jalovine koju su ostavili engleski koncesionari. Nalazi se odmah iza kuća gdje žive mještani. Već osamdeset godina na tom brdu skoro ništa nije izniklo.[3]

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Bakovići
godina popisa 1991. 1981. 1971.
Hrvati 427 (43,17%) 565 (63,48%) 392 (90,11%)
Bošnjaci 10 (1,01%) 162 (18,20%) 8 (1,83%)
Srbi 2 (0,20%) 139 (15,61%) 26 (5,97%)
Jugoslaveni 10 (1,01%) 23 (2,58%) 0
ostali i nepoznato 540 (54,60%) 1 (0,11%) 9 (2,06%)
ukupno 989 890 435

Izvori[uredi VE | uredi]

  • Hasan Zolić, odg. ur., Nacionalni sastav stanovništva : rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Statistički bilten 234., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, prosinca 1993. (URL)
  1. Hrvatski planinar Ivan Rengjeo: Južne hrvatske planine, god. XXXVI., br. 8-9, kolovoz-rujan 1940., str. 236
  2. Fojnička škrinja Tomislav Bošnjak: Bistrica, broj 27, ožujak-travanj 2014., str. 13
  3. 3,0 3,1 (boš.) Stav 79 Enisa Kezo: Fojnicu trese zlatna groznica , 13. rujna 2016. (pristupljeno 3. prosinca 2016.)
  4. Dinarsko gorje Turistički zemljovid Fojnice i okolice
  5. (srp.) Radio Slobodna Evropa Ivan Katavić: Rudnik zlata kod Fojnice će ponovo proraditi, 3. srpnja 2016. (pristupljeno 7. studenoga 2016.)

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]



Flag of Bosnia and Herzegovina.svg Nedovršeni članak Bakovići (Fojnica, BiH) koji govori o naselju u Bosni i Hercegovini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.