Batman zauvijek

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Batman zauvijek
Batman forever ver7.jpg
Naslov izvornika Batman Forever
Redatelj Joel Schumacher
Producent Tim Burton
Peter Macgregor-Scott
Michael Uslan
Benjamin Melniker
Scenarist Scenarij:
Lee Scott-Batchler
Janet Scott-Batchler
Akiva Goldsman
Priča:
Lee Scott-Batchler
Janet Scott-Batchler
Strip:
Bill Finger
(nepotpisan)
Bob Kane
Glavne uloge Val Kilmer
Tommy Lee Jones
Jim Carrey
Nicole Kidman
Chris O'Donnell
Glazba Elliot Goldenthal
Snimatelj Stephen Goldblatt
Montaža Dennis Virkler
Mark Stevens
Distributer Warner Bros.
Godina izdanja 1995.
Trajanje 122 min.
Država Flag of the United States.svg SAD
Jezik engleski
Proračun $100,000,000
Prethodni 'Batman se vraća'
Sljedeći 'Batman i Robin'
Službena web stranica
Profil na IMDb-u

Batman zauvijek (eng. Batman Forever) je fantastični film Joela Schumachera iz 1995., treći iz prvog filmskog serijala o liku Batmana iz stripova DC Comicsa. U glavnim ulogama pojavljuju se Val Kilmer kao Batman, Tommy Lee Jones, Jim Carrey, Nicole Kidman i Chris O'Donnell. Batman zauvijek govori o Batmanu koji pokušava zaustaviti Dvoličnog (Jones) i Riddlera u namjeri iscrpljivanja informacija iz svih mozgova u Gotham Cityju. Batman se u ovoj pustolovini udružuje s psihijatricom dr. Chase Meridian (Kidman) i pomoćnikom Robinom.

Radnja[uredi VE | uredi]

Film počinje s Batmanom koji zaustavlja talačku krizu koju je prouzročio Dvolični, alter ego fizički i emocionalno unakaženog okružnog tužitelja Harveyja Denta. Two-Face pobjegne. Edward Nygma, istraživač u Wayne Enterprises razvija uređaj koji spaja televiziju izravno u ljudski mozak. Bruce Wayne odbije napravu, a Nygma daje otkaz.

Nakon što je upoznao psihijatricu dr. Chase Meridian, Wayne je poziva na dobrotvornu cirkusku priredbu. Dvolični i njegovi pomoćnici upadaju unutra i ubijaju akrobatsku obitelj, Leteće Graysone. Najmlađi član, Dick, preživljava i spriječi eksploziju bobmbe koju je postavio Dvolični. Po svom povratku, shvati da mu je Dvolični ubio obitelj i pobjegao. Wayne preuzima odgovornost za Dicka i dopušta mu da ostane na svome imanju. Dick najavi da će ubiti Dvoličnog kako bi osvetio obitelj, a nakon što je otkrio Wayneov tajni identitet, počne inzistirati da postane njegov pomoćnik, "Robin".

U međuvremenu, Nygma je postao psihološki opsjednut Wayneom te mu počne ostavljati zagonetke. Odlučuje postati kriminalac po imenu "Riddler" i udružiti se s Dvoličnim. Nygma svojim izumom može čitati i kontrolirati ljudske misli te im ukrasti njihov kvocijent inteligencije. Nygma otkrije Wayneov tajni identitet, a Robin spasi Wayneov život. No, Dvolični i Riddler pronalaze tajnu Batmanovu špilju, unište većinu opreme i ostave zagonetku.

Riješivši zagonetku, Batman i Robin pronalaze Riddlerovu jazbinu. No, i Robin i Chase Meridian ostaju zarobljeni. Davši Batmanu izbor da spasi jedno od njih dvoje, ovaj pronalazi način kako spasiti oboje. Batman uništi napravu za skupljanje moždanih valova pritom unakazivši Riddlera. U dvoboju do smrti, Dvolični poklekne. Riddlera pošalju u umobolnicu Arkham, a Chase se počne baviti njegovim slučajem. Riddler ponudi da joj otkrije Batmanov identitet, rekavši kako je to on sam. Chase se nakon toga susretne s Batmanom vani i kaže mu da je njegova tajna sigurna s njom.

Glumci[uredi VE | uredi]

  • Val Kilmer kao Batman / Bruce Wayne: Nakon što je pronašao očev dnevnik, počinje preispitivati svoj čin osvete. Wayne se nakon upoznavanja s dr. Chase nađe u procjepu između dvaju identiteta kao borca protiv kriminala i ektravagantnog bogataša. Nakon masakra u cirkusu, odlučuje se boriti protiv zločina.
  • Tommy Lee Jones kao Dvolični / Harvey Dent: Bivši okružni tužitelj Gotham Cityja kojem je pola lica ostalo unakaženo kiselinom nakon osude moćnog kriminalca. Nakon tog događaja on postaje jedan od Batmanovih najopasnijih protivnika poznat pod imenom "Dvolični".
  • Jim Carrey kao Riddler / Dr. Edward Nygma: Bivši zaposlenik u Wayne Enterprises koji biva otpušten nakon izuma opasne naprave. Postaje psihološki opsjednut Bruceom Wayneom. Počne se predstavljati kao Riddler, ostavljajući na mjestima zločina zagonetke i slagalice.
  • Nicole Kidman kao Dr. Chase Meridian: Psihologinja i simpatija Brucea Waynea. Chase je fascinirana Batmanovom dvojnom prirodom. Na vrhuncu filma nalazi se u položaju dame u nevolji.
  • Chris O'Donnell kao Robin / Dick Grayson: Bivši cirkuski akrobat kojeg Wayne posvaja nakon što mu je Two-Face ubio roditelje i brata. Nakon što ugleda Graysonovo traženje osvete, Wayne se prisjeti vlastitog slučaja. S vremenom otkriva tajnu špilju i saznaje Bruceov pravi identitet. U traženju osvete postaje Batmanov pomoćnik, Robin.
  • Michael Gough kao Alfred Pennyworth: Vjerni batler Brucea Waynea.
  • Pat Hingle kao James Gordon: Načelnik policije Gotham Cityja.
  • Drew Barrymore kao Sugar: "Dobra" pomoćnica Dvoličnog.
  • Debi Mazar kao Spice: "Loša" pomoćnica Dvoličnog.
  • Ed Begley, Jr. kao Fred Stickley: Okrutni nadzornik Edwarda Nygme u Wayne Enterprises. Begley je ostao nepotpisan za ovu ulogu.

Produkcija[uredi VE | uredi]

Iako je Batman se vraća bio komercijalni uspjeh, Warner Bros. je smatrao kako je trebao zaraditi više novca. Studio je odlučio skrenuti sa serijalom u srednjostrujaške vode. Joel Schumacher je zamijenio Tima Burtona na mjestu redatelja, a Burton je odlučio ostati kao producent te podržao Schumacherov izbor. Lee i Janet Scott Batchler su tada angažirani da napišu scenarij.[1] Akiva Goldmsan je doveden kako bi ga prepravio.[2] Produkcija je ubrzana, a za ulogu dr. Chase Meridian angažirana je Rene Russo. Michael Keaton je odlučio da neće reprizirati ulogu Batmana jer mu se nije sviđao smjer kojim je serijal krenuo.[3] Osim toga, odlučio je "tražiti ozbiljnije uloge"[4] odbivši 15 milijuna dolara da se pojavi u Batman zauvijek.[1] Nekoliko dana poslije ulogu je dobio Val Kilmer, a producenti su smatrali kako je Russo prestara za Kilmera, zamijenivši je s drugim glumicama.[3]

Robin Wright Penn, Jeanne Tripplehorn i Linda Hamilton su bile u konkurenciji za glavnu žensku ulogu, a Penn se pokazala kao najozbiljniji izbor. Na kraju je izabrana Nicole Kidman.[5] Robin Williams je odbio ulogu Riddlera;[6] spominjalo se da će ju dobiti Michael Jackson, no producenti su se oglušili na te tvrdnje. Na kraju je uloga pripala Jimu Carreyju.[7] Robin se našao u konačnom scenariju Batman se vraća, ali je s vremenom izbačen zbog prevelikog broja likova. Ulogu je dobio Marlon Wayans koji je potpisao i za Batman zauvijek. Odlučeno je da će Wayansa zamijeniti drugi glumac.[8] Najozbiljniji kandidati bili su Leonardo DiCaprio i Chris O'Donnell, a pobijedio je potonji.

Snimanje je započelo u rujnu 1994.[1] Rick Baker je dizajnirao šminku. John Dykstra, Andrew Adamson i Jim Rygiel bili su nadzornici specijalnih efekata, a na tom su polju pridonijeli i Boss Film Studios i Pacific Data Images. Schumacher je imao problema tijekom snimanja s Kilmerom, dok je "Jim Carrey bio džentlemen, a Tommyju Lee Jonesu je prijetio. Umoran sam od branjenja preplaćenih, privilegiranih glumaca. Nadam se da nikad više neću raditi s njima."[9]

Reakcije[uredi VE | uredi]

Peter David i Alan Grant su napisali dvije posebne novelizacije filma.[10][11] Dennis O'Neil je potpisao strip adaptaciju, uz ilustraciju Michala Dutkiewicza.[12] Batman zauvijek u Americi je objavljen 16. lipnja 1995. uz zaradu u prvom vikendu od 52,784,433 dolara.[13] Bio je to najuspješniji prvi vikend 1995. godine.[14] Film je u Sjevernoj Americi zaradio 184,03 milijuna, 152,5 milijuna u inozemstvu, odnosno ukupno 336,53 milijuna dolara. Proglašen je financijskim uspjehom.[13] Zaradio je više nego prethodnik Batman se vraća,[15] a bio je drugi najuspješniji (iza Priče o igračkama) film u Sjevernoj Americi 1995.[14] U svjetskim razmjerima je zauzeo šesto mjesto.[16]

Prema 49 recenzija koje je prikupio filmski portal Rotten Tomatoes, 43 posto ih je bilo pozitivno, a kritičari su se složili da film, "iako razvikan, pretjerano nametljiv i često dosadan, ipak ima karizmu Jima Carreyja i Tommyja Lee Jonesa koji nude kakvo-takvo olakšanje."[17]

Jonathan Rosenbaum nazvao je film "prikladnim za dječake od pet godina i mlađe."[18] Peter Travers je kritizirao neukusnu komercijalizaciju filma, ali je dodao "Batman zauvijek još uvijek ima svojih trenutaka. Nema zabavnijeg proizvoda ovog ljeta koje nudi toliko iznenađenja. U scenariju nedostaje boli čovjeka kojeg muči davno ubojstvo njegovih roditelja kojeg je uhvatio Tim Burton."[19] Brian Lowry iz Varietyja je napisao: "Morate se zapitati kakva je logika staviti bradavice na kostim od tvrde gume. Čija je to uopće bila ideja, Alfredova? Neki od digitalno stvorenih predjela Gothama su očigledno loši. Glazba Elliota Goldenthala, iako služi svrsi, ipak nije uzbudljiva kao rad Dannyja Elfmana iz prva dva filma.[20]

Scott Beatty je smatrao kako "Tommy Lee Jones igra Harveyja Denta kao da je Joker, a ne unakaženo čudovište."[21] Lee Bermejo nazvao je film "nepodnošljivim". Mick LaSalle je imao podijeljeno mišljenje uz zaljučak "Ovaj film se dobro nosi sa sobom, ali je vrhunac predvidljiv."[22] James Bernardinelli, koji je iznimno hvalio prethodni film, za ovaj je rekao kako je najbolji u serijalu. "Lakši je, bistriji, zabavniji, dinamičniji i pun života za razliku od prijašnjih."[23]

Batman zauvijek je nominiran za Oscare za najbolju fotografiju, zvuk i montažu zvuka.[24] Pjesma "Hold Me, Thrill Me, Kiss Me, Kill Me" bila je nominirana za Zlatni globus.[25] Film je bio nominiran i za Nagradu Saturn za najbolji fantastični film, šminku, specijalne efekte i dizajn kostima.[26] Skladatelj Elliott Goldenthal bio je nominiran za Grammy.[27] Film je bio nominiran za šest MTV-jevih filmskih nagrada.[28] "Hold Me, Thrill Me, Kiss Me, Kill Me" "osvojila" je Zlatnu malinu za najgoru pjesmu.[29]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 1,2 "Batman 3", Entertainment Weekly, 1993-10-01, pristupljeno 2008-08-16
  2. Akiva Goldsman. "Batman Forever: Production Drafts", Sci Fi Scripts, 1994-06-24, pristupljeno 2008-08-18
  3. 3,0 3,1 Jeff Gordinier. "Next at Batman", Entertainment Weekly, 1994-07-15, pristupljeno 2008-08-16
  4. Army Archerd. "Culkin kids ink with WMA", Variety, 1994-12-01, pristupljeno 2008-08-16
  5. Judy Brennan. "Batman Battles New Bat Villains", Entertainment Weekly, 1994-06-03, pristupljeno 2008-08-16
  6. Cindy Pearlman. "Flashes: No Joker", Entertainment Weekly, 1993-12-17, pristupljeno 2008-08-16
  7. Mike Thomas. "Hey, what about that man in the glass booth?", Chicago Sun-Times, 2003-03-31, pristupljeno 2008-08-16
  8. Nathan Rabin. "Wayans World", The A.V. Club, 1998-02-25, pristupljeno 2008-08-16
  9. Benjamin Svetkey. "Holy Happy Set!", Entertainment Weekly, 1996-07-12, pristupljeno 2008-08-16
  10. Batman Forever (Paperback). Amazon.com. Preuzeto 2008-08-17
  11. Batman Forever: The Novelization. Amazon.com. Preuzeto 2008-08-17
  12. Batman Forever: The Official Comic Adaptation of Motion Picture. Amazon.com. Preuzeto 2008-08-17
  13. 13,0 13,1 Batman Forever. Box Office Mojo. Preuzeto 2008-08-16
  14. 14,0 14,1 1995 Domestic Grosses. Box Office Mojo. Preuzeto 2008-08-16
  15. Batman Battle. Box Office Mojo. Preuzeto 2008-08-16
  16. 1995 Worldwide Grosses. Box Office Mojo. Preuzeto 2008-08-16
  17. Batman Forever. Rotten Tomatoes. Preuzeto 2008-08-16
  18. Jonathan Rosenbaum. "Batman Forever", Chicago Reader, 1995-06-15, pristupljeno 2008-08-16
  19. Peter Travers. "Batman Forever", Rolling Stone, 2000-12-08
  20. Brian Lowry. "Batman Forever", Variety, 1995-06-14, pristupljeno 2008-08-16
  21. Bill "Jett" Ramey. "BOF Interview: Scott Beatty", Batman-on-Film, 2005-11-28, pristupljeno 2008-08-16
  22. Mick LaSalle. "Batman Forever Goes On and On", San Francisco Chronicle, 1995-06-16, pristupljeno 2008-08-17
  23. James Berardinelli. "Batman Forever Goes On and On", ReelViews, 1995-06-16, pristupljeno 2008-08-17
  24. 68th Academy Awards. Internet Movie Database. Preuzeto 2008-08-16
  25. 53rd Golden Globe Awards. Internet Movie Database. Preuzeto 2008-08-16
  26. 22nd Saturn Awards. Internet Movie Database. Preuzeto 2008-08-16
  27. 37th Grammy Awards. Internet Movie Database. Preuzeto 2008-08-16
  28. 1996 MTV Movie Awards. Internet Movie Database. Preuzeto 2008-08-16
  29. 1996 Razzie Awards. Internet Movie Database. Preuzeto 2008-08-16

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]