Bernardo Bobić

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bernardo Bobić
Barok
Bernardo Bobić
Bernardo Bobić (oko 1690.): Biskup Duh predaje krunu kralju Ladislavu (dio oltara

svetog Ladislava)

Rođenje ?
Smrt oko 1694.
Zagreb
Vrsta umjetnosti slikarstvo - pozlatarstvo
Praksa Zagreb
Utjecali Tizian, Palma Mlađi
Poznata djela Oltar svetog Ladislava (10 slika)
Portal o životopisima

Bernardo Bobić (Bubich, Budich) (* ? - † Zagreb, oko 1695.), bio je hrvatski barokni slikar i pozlatar, koji je slikao uglavnom po Zagrebu i bližoj okolici.

Život i djelo[uredi VE | uredi]

O njegovom školovanju i djetinstvu još uvijek ne znamo gotovo ništa, spominje se u jednom dokumentu iz Zagreba 1683. godine. (kupoprodajni ugovor za kupnju kuće u Radićevoj ulici). Pouzdano se zna da je radio kao slikar i pozlatar u Zagrebu između 1680. - 1692. (Malar na Kaptolu stojeći, pictor et civis areae Nostre Capitularis)[1]

1680. godine polikromirao je drvene skulpture i pozlatio Oltar sv. Dionizija za crkvu sv Katarine u Zagrebu. Za taj oltar naslikao je 1683. dvije slike na platnu za koje sa sigurnošću znamo da su njegovo djelo Silazak duha svetoga i Judita i Holofern.

Njemu se pripisuju i tri oltarne slike na drvu ( od pet sačuvanih) za oltar sv. Marije u zagrebačkoj katedrali (Komersteinerov oltar), sa scenama iz života svetice. [2] Na ovim slikama vidi se vidan napredak, vjerojatno je na to utjecao zajednički rad s ljubljanskim slikarom Ivanom Eisenhortom. Njih dvoje trebali su zajednički izvesti oltar, pozlatiti ga, obojati drvene skulpture i izvesti svaki po šest slika na drvu. Oltar je dovršen 1688. godine.

Njegovo najvažnije djelo je ciklus od 12 oltarnih slika (sačuvano je 10) za oltar svetog Ladislava u zagrebačkoj katedrali (danas se nalazi u Muzeju grada Zagreba). Na tim slikama su scene iz života kralja Ladislava, osnivača biskupije u Zagrebu.

Bobić je bio slikar na kojeg su utjecali venecijanski slikari 16. stoljeća Tizian, Tintoretto i Palma Mlađi, ali je on to slikarstvo prihvatio i usvojio preko posrednih veza iz Slovenije i Austrije. Unatoč nekim nedorečenostima i nesavršenosti, Bobićev rad prikazuje, neosporni talent, i želju prema slobodnom izražavanja unutar glavnih crta baroknog manirizama.

Bernardo Bobić: polikromija kipa sv. Josipa, autora kipara Ivana Komersteinera, s oltara svetog Ladislava iz Zagrebačke katedrale, oko 1690., Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb


Literatura[uredi VE | uredi]

  • Zvonimir Wyroubal: Malar na Kaptolomu stojeći (monografija) , JAZU, Zagreb, 1964.
  • Anđela Horvat: Je li Bernardo Bobić slikar ciklusa krilnih oltara zagrebačke katedrale? , Peristil (8-9) (str. 131-141), Društvo povjesničara umjetnosti, 1965/1966., ISSN: 0553-6707
  • Ljubo Babić: Katalog izložbe Bobić, Bernardo, Zagreb : Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Institut za likovne umjetnosti, 1957. - 25 str.
  • Enciklopedija likovnih umjetnosti, Izdanje i naklada Leksikografskog zavoda FNRJ, Zagreb 1960. str. 409

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Enciklopedija likovnih umjetnosti, Izdanje i naklada Leksikografskog zavoda FNRJ, Zagreb 1960. str. 409
  2. Muzej za umjetnost i obrt - Oltar sv. Marije

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]